Pao dogovor OPEC-a i neovisnih proizvođača nafte, cijene snažno porasle

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 9,3 posto, na 57,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,8 posto, na 47,95 dolara.

Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prvom tjednu nove godine cijene su nafte nadoknadile dio gubitaka.

To se, među ostalim, zahvaljuje nadi ulagača da će se rast najvećih svjetskih gospodarstava stabilizirati, što bi izazvalo i jačanje potražnje za energentima.

Trgovce je ohrabrila i najava da će se u Pekingu 7. i 8. siječnja nastaviti pregovori između SAD-a i Kine o rješavanju trgovinskih sporova.

Dva najveća svjetska gospodarstva provela su veći dio prošle godine u trgovinskom ratu i nametanju uvoznih carina, što je omelo razmjenu dobara vrijednu stotine milijardi dolara i potaknulo strahovanja od usporavanja gospodarskog rasta.

Uz to, nedavno su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom dogovorili smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno od početka 2019. godine.

Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela, što bi trebalo smanjiti neravnotežu između ponude i potražnje.

Tržište će, kažu analitičari, pozorno pratiti provedbu te odluke u siječnju. Irak, koji je u prošlom ciklusu smanjenja proizvodnje odugovlačio s provedbom dogovora, objavio je da će poštivati najnoviju odluku.

Reutersovo istraživanje pokazalo je da je proizvodnja OPEC-a već u prosincu smanjena za 460 tisuća barela dnevno.

"Prevladava dojam da OPEC ispunjava obećanje o smanjenju proizvodnje", kaže Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Očekuje se i smanjenje proizvodnje u SAD-u, nakon što je krajem prošle godine dosegnula rekordnih 11,6 milijuna barela dnevno, pa je SAD postao vodeći svjetski proizvođač nafte, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na mogućnost smanjenja proizvodnje u SAD-u ukazuje podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 8, na ukupno 877 postrojenja.

Doduše, to je znatno više nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 740, no mnogi analitičari procjenjuju da će u ovoj godini, po prvi put nakon tri godine, u SAD-u biti smanjen broj aktivnih postrojenja.

Azijske burze porasle, dolar oslabio

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica znatno porasle, nakon poruka iz američkog Feda da će biti fleksibilan po pitanju kamata, a pozitivno na tržišta utječu i nove poticajne gospodarske mjere kineskih vlasti.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 1,3 posto, nadoknadivši dio prošlotjednih gubitaka.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio 2,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,5 i 1,2 posto.

Azijske je ulagače ohrabrio skok cijena dionica u petak na Wall Streetu za više od 3 posto, nakon što je predsjednik Feda Jerome Powell poručio da će središnja banka biti strpljiva, da je svjesna rizika po gospodarstvo i da će biti fleksibilna po pitanju kamatnih stopa.

Posljednjih mjeseci tržište je bilo pod pritiskom zbog signala američke središnje banke da će, nakon četiri povećanja kamatnih stopa u 2018., i u 2019. godini nastaviti s podizanjem cijene novca.

Ulagači su se plašili da bi to moglo naštetiti gospodarstvu, čiji se rast ionako usporava, no sada su ta strahovanja ublažena.

Pozitivno su na tržište utjecali i podaci s američkog tržišta rada koji ukazuju na stabilan rast gospodarstva. U prosincu je u SAD-u otvoreno 312.000 novih radnih mjesta, znatno više nego što su analitičari očekivali i znatno više nego mjesec dana prije.

Uz to, ulagači se nadaju napretku u dvodnevnim pregovorima između SAD-a i Kine po pitanju trgovine, koji počinju u ponedjeljak u Pekingu.

Novi poticaji kineskom gospodarstvu

U međuvremenu, kineska središnja banka smanjila je stopu izdvajanja obveznih rezervi, čime je bankama oslobodila oko 116 milijardi dolara za kreditiranje.

To je još jedna od mjera kineskih vlasti kojima nastoje zaustaviti usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog naznaka usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, kao i povećanja kamata Feda, prošle su godine cijene dionica na svjetskim burzama oštro pale.

Analitičari Bank of America Merrill Lynch izračunali su da je na svjetskim burzama od siječnja prošle godine izbrisano oko 19.900 milijardi dolara vrijednosti dionica.

Pritom su dionice mnogih kompanija pale u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine, pa analitičari BofAML smatraju da je vrijeme za kupnju.

„Naš 'Bull & Bear' indikator pokazuje pad duboko u područje 'medvjeda', pa se pojavio prvi signal za kupnju rizičnije imovine od lipnja 2016. godine”, pišu analitičari BofAML u osvrtu na situaciju na tržištima.

Oporavak cijena nafte

Uz dionice, posljednjih se dana i cijene nafte oporavljaju od lanjskog pada za više od 20 posto.

U prvom tjednu nove godine cijena barela na londonskom tržištu skočila je više od 9 posto, a jutros daljnjih 50-ak centi, na 57,60 dolara.

I na američkom je tržištu barel poskupio oko 50 centi, na 48,50 dolara, nakon što mu je cijena prošloga tjedna porasla 5,8 posto.

Dolar pod pritiskom nakon Powellovih poruka

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom od kada je Powell poručio da će Fed biti fleksibilan po pitanju kamatnih stopa.

Premda je nedavno američka središnja banka signalizirala da u ovoj godini očekuje povećanje kamata u dva navrata, trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da neće biti niti jednog povećanja.

Naprotiv, očekuju da će idući potez Feda biti smanjenje kamata, možda već do kraja ove godine.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros skliznuo na 96,10 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 96,20 bodova.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 108,50 jena, kao i u petak na zatvaranju tržišta.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s 1,1395 na 1,1415 dolara.