ENERGETSKA TRANZICIJA

PAD POTRAŽNJE Nafta gubi primat, kroji se nova geopolitika

Autor

ig/h

Nafta gubi primat i kroji se nova geopolitika, piše u subotu Večernji list navodeći da je zbog klimatskih promjena na djelu energetska tranzicija prema vjetru, suncu, kobaltu, litiju...

15.05.2021. u 10:09
Ispiši članak

Kad je prije malo više od godinu dana cijena nafte nakratko postala negativna i trgovci su plaćali 37 dolara da im netko uzme barel crnog zlata, svijet je bio u šoku. No unatoč nizu događaja koji posljednjih tjedana ukazuju na još uvijek veliku važnost nafte i drugih fosilnih goriva u svjetskom gospodarstvu, trend je jasan: njihova važnost pada.

Nafta koja je predstavljala ključni energent u svjetskom gospodarstvu nakon Drugog svjetskog rata trebala bi polako gubiti primat pred drugim izvorima energije: vjetrom, suncem... Taj će trend zatim snažno utjecati na geopolitiku, a najveći bi dobitnik u tom pomaku trebala biti Kina.

Pad potražnje za naftom u pandemiji ima golem utjecaj na te trendove. O "padu nafte" dugo se govori, ali priča je komplicirana. U ovom se trenutku u svijetu za dobivanje energije još koristi 84 posto fosilnih goriva, prije svega nafte i prirodnog plina.

Najveći su proizvođač nafte Sjedinjene Američke Države, a najveći uvoznik Kina. Također, naglašavaju stručnjaci, za prethodne tektonske pomake bile su potrebna desetljeća, pa i dulji period. Nafti je trebalo stotinjak godina da od svog otkrića prestigne ugljen i postane dominantan izvor energije u 1960-ima.

Trend odmaka od nafte očigledan je iako njegova brzina nije. Promjena infrastrukture u kojoj će se svijet, posebno njegov bogatiji dio, okretati prema obnovljivim izvorima energije prilično je jasna. Trenutak kada će električna vozila doseći jednakost cijena s klasičnima vidi se kao trenutak preokreta u globalnoj energetskoj tranziciji, donosi Večernji list.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.