RIJEČI HRVATSKOG AKADEMIKA

Paar: Japanski znanstvenici potvrdili supersimetrijsku genetsku teoriju hrvatskih znanstvenika

Autor

av/h

Japanski znanstvenici nedavno su potvrdili hornerinsko supersimetrijsko genetsko otkriće u Hrvatskoj izvijestio je u nedjelju akademik Vladimir Paar.

15.09.2019. u 20:06
Ispiši članak

"Koža je najveći ljudski organ vrlo složene građe, koji obavlja niz važnih životnih funkcija i pridonosi blizu dvadeset posto težine tijela. Vanjski sloj kože, epiderma, sastoji se od šest različitih slojeva. Važnu ulogu ima 65 gena, među njima SFTP familija gena, u kojoj je osobito zagonetan hornerin gen (HRNR), sada u fazi istraživanja.

Godine 2011. grupa hrvatskih znanstvenika: Vladimir Paar, Matko Glunčić, Marija Rosandić, Ivan Basar i Ines Vlahović objavila je u uglednom svjetskom znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution bioinformatičko otkriće nove genomske supersimetrije (tzv. 36mer HOR – higher order repeat) u hornerin genu.

To hrvatsko otkriće predstavlja jedinu dosad poznatu genomsku supersimetriju na čak četiri razine organizacije (primarna, sekundarna, tercijarna i kvartična)", podsjetio je Paar u priopćenju.

Nedavno je, kaže, grupa japanskih znanstvenika: Romero, Nakaoka, Hosomichi i Inoue objavila rezultate svojih istraživanja (Genome Biology and Evolution 10, 3167-3175, 2018) u kojemu je potvrđeno otkriće supersimetrije hrvatskih znanstvenika.

"Japanski znanstvenici čak na deset mjesta citiraju hrvatsko znanstveno otkriće, pa čak i pojedinim poglavljima daju nazive iz tog hrvatskog otkrića", istaknuo je Paar u priopćenju.

U sažetku svoga rada japanski znanstvenici navode: "Identificirali smo tvorbu koju su opisali Paar i suradnici

"... u genomskom ustrojstvu od Paara i suradnika (2011), 39 bp iz primarne jedinice detektirano je i u čimpanzi, gorili i orangutanu".

Japanski znanstvenici također ističu i drugi aspekt hrvatskog otkrića supersimetrija u vezi s funkcijom ljudskog mozga, navodi Paar.

"Neuroblastoma break-point family (NBPF) varijabilnost broja kopija je dramatični primjer repeticija višeg reda u čovjeku i čimpanzi (Paar i suradnici, 2011). NBPF repeticije su povezane s evolucijskom razinom viših primata i one višeg reda pokazuju diskontinuirani skok u evolucijskom koraku od 48 monomera u čimpanzi na 165 monomera u čovjeku, što je moguće povezano s regulatornom funkcijom repeticija višeg reda (Paar i suradnici 2011).", stoji u priopćenju. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.