IZVJEŠĆE O GLOBALNOM BOGATSTVU
Ovo su stanovnici najbogatijih europskih zemalja: Pogledajte kojim bogatstvom raspolažu Hrvati
Poznati su rezultati koji prikazuju koji su najbogatiji i najsiromašniji stanovnici europskih država, a nejednakost u europskim zemljama izrazito je visoka.
Nejednakost u bogatstvu među europskim zemljama je vrlo visoka pa tako Švicarac u prosjeku ima preko deset puta veće bogatstvo od stanovnika Poljske ili Mađarske, prenosi Euronews. U prosjeku najviše bogatstva imaju građani Švicarske i Luksemburga, dok su zemlje istočne Europe pri dnu liste, gdje se smjestila i Hrvatska.
Dakle, prema izvješću o svjetskom bogatstvu, najbogatije europske zemlje su Švicarska i Luksemburg pa tako Švicarci u prosjeku raspolažu s 650 tisuća eura, a Luksemburžani s 556 tisuća eura, dok prosječni Slovenac, koji je negdje u sredini ljestvice, ima oko 106 tisuća eura imovine. Hrvati se nalaze na donjem dijelu ljestvice s manje od 67 tisuća eura imovine.
Izvješće o globalnom bogatstvu za 2023. godinu koje su pripremile banke UBS i Credit Suisse, mjerilo je prosječno bogatstvo po odraslom pojedincu u različitim zemljama. Bogatstvo su pritom definirali kao vrijednost financijske i stvarne imovine (prvenstveno stanova) koju posjeduju kućanstva, umanjena za njihove dugove. Mjerilo se i prosječno bogatstvo.
FOTO: Unsplash (Ilustracija)
Istočna Europa znatno zaostaje
Osim dvije vodeće zemlje, veliko bogatstvo imaju i nordijske zemlje koje su poznate po visokom životnom standardu i jakim sustavima socijalne podrške. Od tih sjevernih država osobito se ističu Island, Danska i Norveška, a u sve tri zemlje punoljetni građani u prosjeku imaju više od 350 tisuća eura imovine.
Najveće ekonomije na kontinentu nalaze se u sredini ljestvice. Prema podacima, prosječni Francuz ima imovinu od 296 tisuća eura, Nijemac 243 tisuće, a Talijan 210 tisuća eura, međutim regija istočne Europe, posebice balkanske zemlje, uvelike zaostaju, pa tako u Hrvatskoj građanin u prosjeku ima oko 67 tisuća eura imovine, Srbin preko 32 tisuće, a Bosanac oko 31 tisuću eura.
Na dnu ljestvice smjestila se Turska, gdje prosječan građanin posjeduje tek 16 tisuća eura, a takvi podaci posljedica su gospodarskih izazova s kojima se te zemlje suočavaju, uključujući niže plaće i manje razvijena financijska tržišta. Zanimljiva je i raspodjela bogatstva unutar zemalja. U Hrvatskoj je 2022. godine 27 posto odraslih građana bilo u posjedu imovine čija vrijednost nije premašivala deset tisuća dolara.
FOTO: Unsplash (Ilustracija)
Turska i Njemačka dvije su suprotnosti
Više od polovice građana (57,4 posto) posjedovalo je između deset i sto tisuća dolara imovine, a 15,3 posto imalo je imovinu između sto tisuća i milijun dolara. Samo 0,4 posto odraslih Hrvata ima više od milijun dolara imovine. U Njemačkoj, vodećem gospodarstvu u Europi, samo deset posto odraslog stanovništva ima bogatstvo manje od deset tisuća dolara (9.497 eura).
Znate li koji je najbogatiji grad u susjedstvu? Evo i tvrtki koje zarađuju vrtoglave iznose
U drugoj i trećoj skupini je većina populacije, imovina 46,1 posto stanovništva kreće se u rasponu od 10.000 do 100.000 dolara (9.497 do 94.970 eura), dok 40 posto stanovništva ima imovine od 100.000 do milijun dolara (94.970 do 949.700 eura). Za razliku o Nijemaca, Turci se ističu po tome što 70,6 posto odraslog stanovništva posjeduje manje od deset tisuća dolara imovine.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.