Ovisnost o ekranima: Čak polovica svih mentalnih poremećaja počinje prije četrnaeste godine

Naime, djeca provode sve više vremena na mobitelu i internetu, ali i svim drugim ekranima, a posljedice izloženosti ekranima su teškoće učenja i pamćenja, pažnje, spavanja, burne reakcije, agresivnost, slabija tolerancija na frustraciju i smetnje u regulaciji emocija.

Čak polovica svih mentalnih poremećaja počinje prije četrnaeste godine

Čak polovica svih mentalnih poremećaja počinje prije četrnaeste godine, a tri četvrtine do sredine dvadesetih godina, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Dakle, prvi znakovi problema s mentalnim zdravljem najčešće se javljaju već u doba djetinjstva i adolescencije, a osim podrške stručnjaka, djeci i mladima važno je osigurati i podršku odraslih u njihovu svakodnevnom okruženju. U Hrvatskoj više od 44.000 adolescenata (11,5 posto) u dobi 10 do 19 godina ima problema s mentalnim zdravljem, procjenjuje UNICEF.

Škole imaju golem potencijal za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih jer su učitelji i nastavnici osobe s kojima učenici, uz vršnjake, provode najviše vremena tijekom boravka u školi, a oni mogu biti prvi koji će primijetiti da učenici imaju probleme mentalnog zdravlja, no vrlo često ne znaju što učiniti.

Izvješće EU-a potvrda neviđenog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje mladih

Pandemija je dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi, utvrdilo je izvješće "Utjecaj pandemije Covid-19 na mentalno zdravlje mladih" EU-a, koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim europskim zemljama.

Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata radi čega su više vremena provodili na internetu i društvenim mrežama, kod mnogih su mladih ljudi širom EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a posljedično osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije.

Također, neke su se skupine mladih pokazale ranjivijima od ostalih – mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGTBQIA+ zajednice, navodi se u izvješću.

FOTO: Pixabay (Ilustracija) 

Mentalno zdravlje više od polovice mladih u karanteni se pogoršalo

U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30 posto ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene, a šest posto je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje, dok su se oba postotka povećala tijekom ostatka 2020. do početka 2021. godine, pa je tako 40 postoizjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13 posto je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje.

U Hrvatskoj više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo da im se mentalno zdravlje pogoršalo, ističe izvješće. Popuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020. godine.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

No, europske zemlje su zauzele proaktivan pristup rješavanju izazova u području mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije, pokazala je provedena analiza. Mjere su provodile u šest područja: skrb o mentalnom zdravlju (27 zemalja), obrazovanje (25 zemalja), informiranje o mogućim posljedicama pandemije (22 zemlje), rad s mladima (16 zemalja), slobodno vrijeme (15 zemalja) i sport (10 zemalja).

Hrvatska je imala ograničeni opseg intervencija u području mentalnog zdravlja

U svih šest područja mjere je, naime, poduzelo ukupno šest zemalja, osam je zemalja uvelo mjere u četiri ili pet područja, a najviše njih, više od 10, interveniralo je u dva ili tri polja, a zemlje s ograničenim opsegom intervencija usredotočile su se na područja zdravstva, obrazovanja i, u manjoj mjeri, informiranja.

Hrvatska je, inače, uvela mjere u tri od šest područja politika – skrb o mentalnom zdravlju, obrazovanje i informiranje o mogućim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje mladih i dostupnim uslugama podrške. Jedna od najčešćih mjera bila je jačanje psihološke podrške u školama povećanjem broja psihologa i savjetnika dostupnih učenicima te obučavanjem školskog osoblja, kako bi mogli prepoznati znakove duševne boli i pružiti stručnu pomoć, dodaje se u izvješću.

FOTO: Pixabay (Ilustracija) 

U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.

Digitalni autizam ili ekranizam je razvojno stanje u djece do kojeg dolazi zbog ovisnosti o ekranima i očituje se kroz teškoće u komunikaciji, ponavljajućim i stereotipnim radnjama, ali za razliku od “klasičnog” autizma koji je trajni poremećaj, dijete je kod ovog oblika moguće vratiti na uredan razvojni put, ako se na vrijeme reagira adekvatnim intervencijama.

Simptomi mogu biti teški, ali može se liječiti

Učinkovitim metodama su se pokazali logopedski i rehabilitacijski tretmani – ABA terapija, Floor time, uključivanje djece u vrtić ako ga nisu pohađali te različite druge društvene ili sportske aktivnosti, naglašavaju psiholozi.

Smetnje se manifestiraju do treće godine djetetova života. Ako je govor i razvijen to su pretežito tzv. skriptovi ili eholalija, odnosno nefunkcionalno ponavljanje tekstova iz crtića ili igrica, a igračke ne koristi funkcionalno već isključivo u istraživačke svrhe – baca igračke ili primjerice samo vrti kotače od autića bez da ga vozi, upozoravaju edukacijski rehabilitatori.

FOTO: Pixabay (Ilustracija) 

Uz to dijete ima slabo razvijenu i raspršenu pažnju te moguće i neke oblike agresivnog ponašanja zbog nemogućnosti izražavanja vlastitih potreba te smanjene emocionalne regulacije uslijed ovisničkog obrasca ponašanja. Ako roditelji kod djeteta prepoznaju simptome digitalnog autizma, djetetu je potrebno ograničiti korištenje svih ekrana te da budu dosljedni u provođenju odluke koliko i kada ih smiju koristiti, savjetuju stručnjaci.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.