'DINAMIČNA INTERAKCIJA JEZGRE I PLAŠTA'
Otkrivena tajna Zemljina sloja: Voda koja curi s površine proizvodi pravo 'malo bogatstvo'
Nova serija eksperimenata pokazala je da tajanstveni "E-prime sloj", koji okružuje Zemljinu vanjsku jezgru, stvara voda koja curi duboko u unutrašnjost našeg planeta.
Znanstvenici su možda konačno pronašli uzrok tajanstvenog sloja koji stvara kristale koji okružuje Zemljinu jezgru - "voda koja curi" sa Zemljine površine i reagira s "metalnim srcem" našeg planeta.
Neobično otkriće duboko ispod Zemljine površine: Mogli bismo saznati odgovor na vječno pitanje
U 1990-ima geolozi su otkrili tanak sloj koji okružuje Zemljinu vanjsku jezgru — uskovitlani ocean tekućeg metala koji okružuje čvrstu unutarnju jezgru. Sloj, nazvan "E-prime sloj" ili "E' sloj", debeo je više od 60 milja (100 kilometara), što je relativno tanko u usporedbi s drugim dijelovima Zemljine unutrašnjosti i nalazi se oko 1800 milja (2900 km) ispod Zemljine površine.
Znanstvenici su prethodno teoretizirali da je "E' sloj" ostavila drevna magma bogata željezom. Druge teorije su tvrdile da je iscurio iz unutarnje jezgre ili da se formirao tijekom Zemljinog sudara s protoplanetom koji je rodio Mjesec i ostavio dijelove novorođenog svijeta unutar Zemlje. Ali, nijedna od ovih ideja nije široko prihvaćena.
Sloj vanjske jezgre bogat vodikom
U novoj studiji, istraživači su otkrili da je "E' sloj" vjerojatno nastao od vode koja curi sa Zemljine površine putem subdukcije ili tonuća tektonskih ploča, a zatim reagira s metalnom površinom vanjske jezgre.
FOTO: Screenshot/YouTube
Ako je novo otkriće točno, to znači da je "E' sloj" proizveo velike količine kristala silicijevog dioksida kao nusprodukt ove reakcije, koji su uneseni u plašt, masivni sloj magme koji se nalazi između vanjske jezgre i vanjske Zemljine kore.
U studiji su istraživači proveli niz laboratorijskih eksperimenata kako bi replicirali kako voda može reagirati s vanjskom jezgrom pod jakim pritiskom. Ovo je otkrilo da vodik iz vode zamjenjuje silicijev dioksid unutar tekućeg metala, što istiskuje silicij iz metala u obliku kristala. "E' sloj" je stoga vjerojatno sloj vanjske jezgre bogat vodikom i osiromašen silicijevim dioksidom, što je u suprotnosti s prijašnjim pretpostavkama o njegovom sastavu.
Mogao bi biti stariji od unutarnje jezgre
Istraživači vjeruju da je vjerojatno trebalo više od milijardu godina da "E' sloj" dosegne trenutnu debljinu, što znači da bi mogao biti stariji od unutarnje jezgre, koja se skrutila prije otprilike milijardu godina.
NOVO ISTRAŽIVANJE Evo zašto Zemlja ima toliko pitke vode
Novo otkriće je još jedan znak da je naše trenutno razumijevanje o tome kako vanjska jezgra i plašt međusobno djeluju jedno na drugo možda nepotpuno.
FOTO: Screenshot/YouTube
U rujnu 2022. isti je istraživački tim otkrio da bi voda koja curi mogla reagirati s velikim rezervoarima ugljika u vanjskoj jezgri stvarajući ogromne tvornice dijamanata blizu granice jezgre i plašta, prenosi znanstveni portal Live Science.
"Godinama se vjerovalo da je razmjena materijala između Zemljine jezgre i plašta mala", rekao je u izjavi koautor studije Dan Shim. Ali, ova otkrića "ukazuju na daleko dinamičniju interakciju jezgre i plašta, što ukazuje na značajnu razmjenu materijala".
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.