ISTRAŽILI SMO

OTKRIVAMO Iako banke nisu službeno povezane s tvrtkama za otkup i naplatu dugova, imamo dokumente koji govore drugačije i otkrivaju povezanost najveće banke i jedne tvrtke...

Osim rijetkih izuzetaka njihovi vlasnici, tj. osnivači su inozemne tvrtke, o čemu je već pisao portal Direktno,  i nemaju nikakvih vidljivih poveznica s financijskim institucijama u Hrvatskoj – u prvom redu bankama, koje im u pravilu za bagatalne iznose preprodaju vlastita potraživanja prema građanima i tvrtkama.

Prema dokumentaciji koju nam je dostavio čitatelj (podaci poznati redakciji) vidljivo je, međutim, kako banke, iako to ne žele priznati, ipak imaju utjecaja na poslovanje tvrtki za naplatu potraživanja, tj. mogu utjecati na njihove poslovne odluke.

Čitatelj je nakon gubitka posla bio blokiran zbog neotplaćenog kredita Zagrebačkoj banci dulje vrijeme. Dio duga naplaćen je putem višegodišnje ovrhe preko Financijske agencije (FINA-e), no potom je Zagrebačka banka svoje potraživanje prodala tvrtkama za naplatu dugova i tu tek počinje njegova prava kalvarija.

Od početnog iznosa duga prema Zagrebačkoj banci od 24.500 kuna dug je s kamatama i sudskim troškovima narastao na oko 10.000 eura ili više od 75.000 kuna. Zagrebačka banka, tvrdi čitatelj, godinama je odbijala izvansudsku nagodbu, da bi tek u jednom trenutku ponudila plaćanje cjelokupnog duga kroz svega nekoliko obroka što on u tom trenutku nije mogao platiti. Nakon toga Zagrebačka banka je preostali dug prodala češkoj tvrtki APS Delta, koja je pak svoje potraživanje prepustila poduzeću Svea Ekonomi d.o.o. iz Zagreba. Ta je tvrtka pak opunomoćila tvrtku CEI Zagreb d.o.o. koja je preuzela prisilnu naplatu i dodatno je uvećala za kamate i troškove tako da je početni dug narastao s manje od 25.000 kuna na gotovo 90 tisuća kuna.

Naš čitatelj podmirio je najveći dio duga i zatražio je otpis barem dijela kamata, što mu je odbijeno. Uspio je podignuti kredit i putem FINA-e sve je naplaćeno do kraja. Dobio je potvrdu FINA-e da je dug podmiren, no CEI je od njega i dalje tražila gotovo sedam tisuća kuna i odbila mu je izdati potvrdu o tome da je dug podmiren.

Zanimljivo, portal Direktno, već je ranije pisao o sličnom slučaju gdje OTP banka također ne priznaje potvrdu FINA-e o tome da je dug naplaćen u ovršnom postupku već i dalje tereti građane za nepostojeći dug.

Čitatelj se obratio Zagrebačkoj banci, izvornom vjerovniku,  i dobio odgovor da oni s time više nemaju ništa i da su dug prodali drugima, tj. da njima ne duguje ništa. Nakon toga zatražio je pravnu zaštitu i savjet kod niza udruga potrošača, a obratio se i Državnom inspektoratu, Sektoru za financijski sustav Ministarstva financija i Hrvatskoj narodnoj banci. Od tvrtke za naplatu zatražio je specifikaciju dugovanja tj. objašnjenje kako je nastalo sporno potraživanje,  pregled dinamike otplate istoga te zaprijetio sudskom tužbom.

Tek nakon toga dobio je dopis Zagrebačke banke kojom ga obavještavaju da su upoznati s prigovorom upućenim Hrvatskoj narodnoj banci glede prijenosa njihovog potraživanja na Svea Ekonomi. U tom dopisu banka “potvrđuje da će Svea izdati zatraženu potvrdu o otplaćenom dugu” i upućuju ga kome da se obrati za istu u tvrtki CEI Zagreb (Creditexpress). Nakon toga stvarno dobiva obavijest da je cjelokupni dug podmiren i dopis Državnog inspektorata da je sporno potraživanje stornirano.

Iako, dakle, formalno banke nisu povezane s tvrtkama za naplatu potraživanja i nakon prodaje potraživanja ne bi trebale imati nikakve veze s naplatom potraživanja, na ovom primjeru vidimo da to baš i nije tako i da najveća banka i  nakon prodaje potraživanja može narediti tvrtki za naplatu da stornira potraživanje.
Radi li se tu samo o obvezi financijske institucije da je prema Zakonu o kreditnim institucijama dužna osigurati da nakon prodaje plasmana potrošač kod stjecatelja ne dođe u nepovoljniji položaj ili o nečemu drugome, zaključite sami.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.