Opasnost od strujnog udara: Vagoni nisu mjesto za igru

Tek u trenutku kada struje nestane postanemo svjesni toga koliko smo stvari u našim životima olakšali korištenjem električne energije i razvojem tehnologije.

I u prometu se električna energija smatra najčišćim, najisplativijim i ekološki najprihvatljivijim energentom. Danas vlakovi voze po elektrificiranim prugama te su dalekovodi, elektrovučne podstanice, a posebno  kontaktna mreža sa svojim stupovima  i električnim vodovima iznad pruge, postali sastavni dio pejzaža.

U željezničkome prometu električna se energija osim za vuču vlakova koristi i za napajanje raznih komunikacijskih i signalno-sigurnosnih sustava. Zbog toga se električni vodovi nalaze posvuda, ne samo na elektrificiranim prugama.

Vrlo je važno zapamtiti to da vagon koji stoji parkiran ispod električnih vodova nije mjesto za igru. Zabrane treba poštivati jer one služe za zaštitu ljudi. Naime, električni vodovi iznad vagona „živi“ su i opasni jer imaju izrazito visoki nazivni napon od 25 000 V te jakost struje pri kratkim spojevima doseže nekoliko tisuća ampera.

Nažalost, nesreće poput strujnog udara događaju se uz sve mjere zaštite koje se provode na željezničkim prugama i postrojenjima. Ni genije kakav je bio Tesla, koji je svojim izumom stvorio temelje za današnji način života, korištenje električne energije i suvremenu komunikaciju, ne bi mogao predvidjeti, ali ni objasniti što je to što izaziva ljude da isprobavaju granice kada je u pitanju električna energija. Nesreće i stradanja od strujnog udara događaju se unatoč brojnim upozorenjima i zabranama penjanja na vagone. Od ukupnog broja stradavanja od strujnog udara na našim prugama njih prosječno 73,2 posto dogodilo se zbog penjanja na vagone, 11,5 posto zbog dodira ribičkim štapom, 3,8 posto pri pokušaju krađe te 11,5 posto zbog raznih drugih razloga.

Od 2013. do danas zabilježeno je 19 slučajeva stradavanja zbog ulaska u zonu opasnosti kontaktne mreže. U tome razdoblju smrtno su stradale tri osobe, a 16 osoba teško je ozlijeđeno. Podaci pokazuju to da su takvome opasnom ponašanju sklonije mlađe osobe. Prosječan „penjač“ na vagone ima 17 godina i uglavnom se radi o muškarcima.

Željeznički radnici koji rade na održavanju kontaktne mreže, signalno-sigurnosnih uređaja, pa i svi ostali koji su uključeni u sam proces organizacije prometa, prolaze zahtjevnu izobrazbu kako bi bez opasnosti za vlastiti život mogli obavljati svoj posao. Svi ostali ne smiju neovlašteno boraviti na željezničkim prostorima.

U sklopu edukativno-preventivne akcije „Vlak je uvijek brži“ koja se provodi po osnovnim školama HŽ Infrastruktura d.o.o. veliku pozornost daje upravo upoznavanju djece s opasnostima od strujnog udara. Kroz edukaciju nastoji se promijeniti mišljenje javnosti da je za nastanak strujnog udara potrebno dodirnuti vod kontaktne mreže, premda područje opasnosti u koje se ne smije ulaziti obuhvaća promjer od dva metra od svih dijelova mreže pod naponom.