NAJMANJE ZBOG SKIJANJA

ONLINE ISTRAŽIVANJE Svaki peti građanin još se nada putovanju ove zime

Autor

iz/h

Druženja, putovanja, festivali i koncerti najviše nedostaju potrošačima-korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj u vrijeme pandemije, zbog čega ih, ali i financijske situacije gotovo 50 posto ne planira putovati ove zime u inozemstvo, pokazalo je jesensko istraživanje MasterIndex kompanije Mastercard.

29.10.2020. u 07:26
Ispiši članak

To je online istraživanje za tu kompaniju u rujnu i listopadu provela agencija Improve na uzorku od tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj od 18 do 55 godina, a uz pitanja o navikama korištenja financijskih usluga i stavu prema platnim karticama ove je jeseni istraživanje prošireno i pitanjima o utjecajima pandemije na potrošače.

Ispitanici su, kako je pokazalo istraživanje, pritom najviše zabrinuti za financijsko stanje, dinamiku u obiteljskim odnosima i sreću te društvene veze i odnose, nakon čega za zdravlje, s time da su stariji u pandemiji zabrinutiji za fizičko, a mlađi više za mentalno zdravlje.

Najviše ispitanika, 46 i 45 posto, strahuje da će zbog pandemije izgubiti posao i da će pasti kvaliteta zdravstvene skrbi, dok ih 33 posto brine porast cijena, njih 31 posto ograničenja putovanja, a 30 posto pad kvalitete obrazovanja. Tek ih 12 posto brine hoće li biti zaraženi.

Osim druženja, putovanja te festivala i koncerata, u pandemiji potrošačima jako nedostaju i obiteljska okupljanja, kazališta, kino i izložbe te sportska događanja, a manje izlasci i noćni život te rekreacija.

Samo 21 posto ispitanih se još nada putovanjima

Istraživanje je pokazalo i da je zbog pandemije te financijske situacije za više od pola pao postotak onih koji planiraju putovati ove zime u usporedbi s prošlom godinom, pa se tako sada tek njih 21 posto još nada putovanjima, dok ih gotovo polovica ili 48 posto ne planira ove zime otputovati u inozemstvo. U isto vrijeme prošle godine, ti postoci su izgledali sasvim suprotno - 48 posto ispitanih je planiralo putovati u inozemstvo, a 27 posto nije.

Od onih koji planiraju putovati ove zime, 11 posto ih planira adventske izlete u neku od europskih metropola (u 2019. je takvih bilo 25 posto), dok ih svega po 5 posto planira putovanje zbog skijanja i dočeka Nove godine, i to najdulje četiri do sedam dana. Najviše ta putovanja planiraju ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, a zatim Dalmatinci i Zagrepčani.

S druge strane, oko 46 posto ispitanih je reklo da planiraju putovanja po Hrvatskoj, i to najviše njih iz Dalmacije, Istre i Zagreba, a najmanje iz Slavonije, a svi koji putuju smještaj planiraju rezervirati online, većinom preko internetskih buking ili stranica putničkih agencija, te to platiti većinom debitnim karticama.

Manje putovanja, ali veća prosječna potrošnja

Istraživanje je utvrdilo i da je u zadnjih 12 mjeseci smanjen broj turističkih putovanja za 19 posto, a poslovnih za 38 posto u odnosu na rezultate istraživanja iz 2019., kao i da su ispitanici nešto više trošili na putovanjima u inozemstvu nego lani.

Prema odgovorima ispitanika, prosječni troškovi njihovog zadnjeg turističkog putovanja u inozemstvu iznosili su 6113 kuna, što je znatno više od prosjeka u 2019. (5153 kune) ili u 2018. (5929 kuna).

Turistički i radi razonode su u prosjeku najviše ili tri puta u posljednjih 12 mjeseci putovali Zagrepčani, a najmanje ili 1,8 puta ispitanici iz Sjeverne Hrvatske, dok ih gotovo 60 posto nije u posljednjih 12 mjeseci putovalo izvan Hrvatske (lani je takvih bilo 40 posto).

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.