Oni su najviše profitirali od članstva u eurozoni: Dobit u Hrvatskoj rasla im je za čak 90 posto

To se moglo i očekivati, posebno s obzirom na visoku kamatu od četiri posto koju su, prema odluci Europske središnje banke o referentnim kamatnim stopama, naplaćivale na "višak likvidnosti" deponiran kod Hrvatske narodne banke.  Kako govore službeni podaci upravo HNB-a, bankarski je sektor u 2023. godini dosegao dobit od čak 1,36 milijarde eura, što je rast veći od 90 posto. (U zadnjoj godini prije ulaska u eurozonu je dobit sektora iznosila 5,3 milijardi kuna.)

U pitanju je 20 banaka, a među top pet po dobiti uvjerljivo na prvome mjestu je Zagrebačka banka sa 450 milijuna eura (dobit joj je narasla za 212 milijuna eura ili 89 posto u odnosu na 2022. godinu), na drugom je mjestu PBZ sa 314 milijuna eura, na trećem Erste&Steiermarkische sa 219 milijuna eura, na četvrtom OTP sa 134 milijuna eura, a na petom Raiffeisen Bank Austria sa 96 milijuna eura dobiti u 2023. godini, piše Forbes Hrvatska.

Hrvatska poštanska banka, u većinski državnom vlasništvu, primakla se nadomak tog elitnog  društva i nalazi se na šestoj poziciji, a dobit u prošloj godini joj je bila 80,6 milijuna eura. Podsjetimo, HPB-u je lani pripojena Nova hrvatska banka (bivša Sberbanka). Jedino je J&T banka u prošloj godini poslovala s gubitkom.

FOTO: Hina/Dario Grzelj

Rasla imovina banaka

Ukoliko se gleda prema imovini banaka, HPB ističe da je ušao među top pet banaka s imovinom koja je narasla na sedam milijardi eura, što znači da je pretekla Raiffeisen bank Austria. Na prvom je mjestu Zagrebačka banka, s imovinom od 20,3 milijarde eura, što čini 26 posto ukupne imovine bankarskog sektora u Hrvatskoj, na drugom je mjestu PBZ sa 16,2 milijarde eura, na trećem Erste sa 133 milijarde eura, a na četvrtom OTP banka sa osam milijardi eura imovine.    

"Prinos na imovinu povećao se s 1,0 posto na 1,8 posto, a prinos na kapital povećao se s 8,2 posto na 15,5 posto. Rezultat je to porasta dobiti tekuće godine, pod utjecajem snažnog povećanja kamatnih prihoda. Znatan doprinos rastu tih prihoda dali su i prihodi na prekonoćne depozite kod HNB-a", kaže se u komentaru kretanja u u bankovnom sustavu koji je objavio HNB uspoređujući rezultate s 2022. godinom kada Hrvatska nije bila u eurozoni. Dodaju da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama.

Stiže fenomenalna vijest za Hrvatsku koju smo dugo čekali: Samo se čeka službena potvrda

Paralelno s odličnim rezultatima banaka u 2023. godini, često se ističe da je trošak zaduživanja u Hrvatskoj danas niži od prosjeka eurozone, iako su kamatne stope na najvažnije vrste eurskih kredita odobrenih kućanstvima i kompanijama u rastu od sredine 2022. godine. Guverner HNB-a Boris Vujčić je krajem siječnja, na skupu o godišnjici uvođenja eura, tako istaknuo da je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj 3,64 posto, u Njemačkoj 4,22 posto, dok je za europodručje prosječna kamatna stopa iznosila 4,05 posto. Dodao je da se poduzeća, za kredite do 1 milijuna eura, u Hrvatskoj u prosjeku zadužuju uz kamatnu stopu 4,74 posto, u Njemačkoj uz kamatnu stopu od 6,27 posto, a prosječna kamatna stopa za usporedive kredite u europodručju je istodobno 5,65 posto.