Održana videokonferencija ministara zaduženih za Kohezijsku politiku EU-a

Na inicijativu ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića u ponedjeljak, 15. ožujka, održana je druga videokonferencija ministara zaduženih za Kohezijsku politiku država članica EU-a na kojoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira. Prva videokonferencija održana je 27. ožujka.

Europska komisija je 28. svibnja objavila prijedloge izmjena zakonodavnih akata Kohezijske politike kao odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19. S obzirom na predstojeće razdoblje oporavka gospodarstva EU-a, neophodno je osigurati sve moguće resurse koji će pridonijeti progresivnom i ravnomjernom rastu u svim državama članicama.

Povod videokonferencije bila je razmjena mišljenja ministara i predstavnika država članica o predstavljenim aktima te o važnosti Kohezijske politike za oporavak EU-a nakon krize uzrokovane pandemijom COVID-19.

"S ministrima sam razgovarao o važnosti Kohezijske politike za oporavak Europske unije nakon krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Pandemija COVID-19 izazvala je veliku zdravstvenu i ekonomsku krizu s razarajućim utjecajem na brojne sektore širom Europske unije. Imajući na umu kako će godine nakon krize predstavljati ozbiljan izazov na putu prema ekonomskom oporavku, uloga Kohezijske politike u tom je kontekstu od presudne važnosti. Brzom reakcijom Europske komisije predstavljeni su novi paketi mjera kako bi se mobilizirale sve dostupne mogućnosti borbe protiv negativnih posljedica krize.

Zahvaljujem se povjerenici Europske komisije za koheziju i reforme, Elisi Ferreira, na izvrsnoj suradnji tijekom hrvatskog predsjedanja te na razumijevanju i potpori tijekom pandemije i razarajućeg potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku ove godine. Koristim ovu prigodu i kako bih se zahvalio kolegama ministrima i predstavnicima država članica EU-a zaduženim za Kohezijsku politiku na konstruktivnoj razmjeni mišljenja i doprinosu raspravi o Kohezijskoj politici nakon krize uzrokovane pandemijom COVID-19", izjavio je ministar Pavić.

Glavni zaključci videokonferencije

Razvidno je da će sveobuhvatni Plan oporavka za Europu, s Kohezijskom politikom kao njenim temeljem, imati odlučujuću ulogu u osiguranju financijske potpore za mobilizaciju ulaganja u prvih nekoliko godina koje su ključne za društveno-ekonomski oporavak.

Uvođenje dodatnih resursa zahtijeva pravednu raspodjelu sredstava na nacionalnoj razini usmjerenih na najugroženije regije i sektore. U tom zahtjevnom procesu Kohezijska politika treba biti na čelu mjera oporavka kako bi se spriječilo širenje nejednakosti i asimetričan oporavak koji bi ugrozio financijsku stabilnost Europske unije u cjelini.

S obzirom na to da pandemija i njene posljedice ne poznaju granice, važno je ostati ujedinjen u kontekstu koordiniranog europskog odgovora. S novim planom oporavka, razvit će se i novi model za oporavak koji će pomoći svima – građanima i tvrtkama – kako bi nadvladali društveno-ekonomsku krizu.

Ministri su također naglasili nužnost usvajanja ambicioznog novog proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. kako bi se nastavila potpora umanjivanju negativnih posljedica gospodarske krize do koje je dovela pandemija.

U okviru plana oporavka pod nazivom “Nova generacija Europske unije” od 750 milijardi eura kojeg je predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, iznos koji je naveden da je na raspolaganju Hrvatskoj iznosi nešto više od 10 milijardi eura. Od toga je 7,3 milijardi bespovratnih sredstava i 2,69 milijardi eura zajmova.

Plan oporavka potiče gospodarski rast i investicije država EU te sanaciju posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa. Potpore u okviru ovoga plana oporavka usmjeravat će se kroz tri stupa: prvi koji se tiče potpora državama članicama u oporavku, drugi se odnosi na pokretanje gospodarstva i pomoć privatnim ulaganjima, a treći na učenje lekcija iz krize.

Prvi stup, nazvan Prilagodba EU članica oporavku (Recovery and Resilience Facility) iznosit će 560 milijardi eura u zajmovima. Putem ovoga stupa države će za korištenje sredstava razviti svoje nacionalne planove oporavka usklađene s nacionalnim programom reformi u okviru Europskog semestra.

Uz plan oporavka, pregovara se i o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, odnosno proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji bi trebao raspolagati s oko 1100 milijardi eura iz kojega Hrvatska očekuje iznos koji je sličan sadašnjoj financijskoj omotnici, dakle oko 10 milijardi eura.

Europska komisija u međuvremenu je donijela još i treći paket financijske pomoći članicama EU u iznosu od 500 milijardi eura. U idućih sedam do deset godina Hrvatska može očekivati više od 20 milijardi eura, što je više nego dvostruko od iznosa koji ima sada.