Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj oblikovat će budućnost

Posljednji publicirani podaci Eurostata, za 2018. godinu, pokazuju da je udjel Obnovljivih izvora energije u ukupnoj bruto potrošnji električne energije u Hrvatskoj iznosio 48 posto, po čemu se Hrvatska nalazi na šestom mjestu u Europskoj uniji. Ako promatramo samo domaću proizvodnja električne energije, taj je postotak još znatno viši. Prema podacima objavljenima u publikaciji Energija u Hrvatskoj 2018. koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar, ukupna proizvodnja električne energije u Hrvatskoj iznosila je u 2018. godini 13.631,7 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 72,4 posto.

U tom postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 56,3 posto, a 16,1 posto električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora, kao što su energija vjetra, male hidroelektrane, biomasa, geotermalna energije, bioplin i fotonaponski sustavi.
No koji su to obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj?

Vjetroelektrane

Vjetroelektrane su svoj razvoj u Hrvatskoj započele još 1988. godine, a danas znamo kako Hrvatska ima desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju elektrana. 

Mjerenja određenih karakteristika vjetra pokazala su kako je za iskorištavanje energije vjetra povoljnije područje Jadrana od kontinentalnog dijela Hrvatske te su prve hrvatske vjetroelektrane izgrađene upravo na tom području.

Na domaćem tržištu je u 2019. godini proizvedeno  11,8 posto električne energije u vjetroelektranama.

U Hrvatskoj je trenutno ukupno 24 vjetroelektrane, 22 vjetroelektrana koje su u normalnom radu, dvije u probnom radu (lipanj 2021.) i koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. 

Sunčeva energija 

Sunčeva energija u Hrvatskoj se najvećim djelom iskorištava putem fotonaponskih elektrana, dok su toplinske sunčane elektrane vrlo slabo zastupljene.

Hrvatska je pri dnu ljestvice članica Europske unije po proizvedenoj energiji iz fotonaponskih ćelija, no istovremeno dolazi do velike ekspanzije zadnjih godina radi velikog pada cijene tehnologije. 

Zanimljivo je kako Hrvatska ima veliki potencijal u iskorištavanju sunčeve. Najviše fotonaponskih sustava u Hrvatskoj se nalazi na sjeverozapadu zemlje, a Dalmacija, unatoč tome što ima najveći potencijala, je trenutno najslabije. 

Stručnjaci smatraju kako bi toplinske sunčane elektrane mogle biti dobro rješenje za naseljene otoke, pogotovo za one izolirane poput Lastovo te bi time otoci postigli energetsku neovisnost te bi se uštedjelo na troškovima distribucije. 

Hidroelektrane 

Hidroelektrane u Hrvatskoj čine više od polovice elektrana u strukturi našeg elektroenergetskog sustava. 

Trenutno imamo 17 velikih hidroelektrana, 20 malih te nekoliko mini i mikro hidroelektrana. Najveća od njih je Hidroelektrana Zakučac koja proizvodi trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj.

Hidroelektrane su značajan i siguran izvor električne energije u elektroenergetskom sustavu s velikom mogućnošću prilagodbe potrebama sustava. Spadaju u obnovljive izvore električne energije s mogućnošću točnog predviđanja buduće proizvodnje što omogućuje dobro planiranje i optimizaciju proizvodnje električne energije u kombinaciji s drugim izvorima. 

Biomasa

Biomasa predstavlja najveći subvencionirani obnovljivi izvor energije poslije vjetroelektrana.

Glavna sirovina u procesu proizvodnje energije kod kogeneracija na biomasu u Hrvatskoj je drvna sječka, koja se dobiva kroz ostatke drvnog materijala niske kvalitete koji nisu prikladni za daljnju uporabu u drvno-prerađivačkoj industriji, odnosno sječom stabala koje imaju biljne bolesti ili nametnike. 

Hrvatska, s gotovo 50 posto kopnenog teritorija pod šumama, te godišnjim prirastom od 10 mil. m3, je relativno bogata tim prirodnim resursom. Unutar EU kogeneracije su najzastupljenije u relativno šumovitim državama poput Austrije, te Skandinavije i baltičkih zemalja. Također, najveći dobavljači poput Hrvatskih šuma imaju međunarodne certifikate kojima se dokazuje odgovorno i održivo upravljanje šumama.

Prednosti kogeneracija na biomasu u odnosu na primjerice vjetar ili solarne elektrane su višestruke. 

Geotermalna energija 

Geotermalna energija u Hrvatskoj ima tradiciju iskorištavanja geotermalne energije iz prirodnih izvora u medicinske svrhe i za kupanje. Brojne toplice koriste upravo geotermalnu energiju (Varaždinske toplice, Daruvarske toplice, Stubičke toplice, Lipik, Topusko itd.). 

Proizvodnja geotermalne vode za navedene toplice prije se vršila kroz prirodne izvore, dok se danas uz prirodni protok koristi geotermalna voda iz plitkih bušotina. Ukupno postoji 28 nalazišta, od kojih je 18 u upotrebi.

INA-Naftaplin je 1970-ih godina započela s istraživanjem rezervi nafte i plina na poljima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a istražne bušotine pokazale su postojanje izvora tople vode. Najviše istražena ležišta, a ujedno i ležišta s najvišom temperaturom geotermalnog fluida su ležište u blizini Koprivnice (Kutnjak-Lunjkovec) i Bjelovara (Velika Ciglena).

Osim navedenih toplica u Hrvatskoj je uz djelatnost istraživanja nafte i plina razvijena i tehnika i tehnologija za pridobivanje geotermalne energije iz dubokih geotermalnih ležišta.

Članak je objavljen u sklopu projekta "Zelena Hrvatska-važnost obnovljivih izvora energije" kojeg sponzorira JANAF