42 KILOMETRA ZA 42 MJESECA

OBNOVA ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE Potpisan ugovor za rekonstrukciju dionice od Križevaca do mađarske granice

Autor

bkk/h

HŽ Infrastruktura i turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret u četvrtak su u Vladi potpisali ugovor za izvođenje radova na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica, vrijednosti 2,42 milijarde kuna.

12.03.2020. u 12:59
Ispiši članak

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić i predstavnik uprave tvrtke Cengiz Muhammet Cengiz, a svečanosti su nazočili i predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Projekt je sufinanciran europskim sredstvima, konkretno Instrumentom Europske unije za povezivanje Europe (CEF). Predviđeno trajanje radova je 42 mjeseca. Započet će u travnju, a završetak se očekuje u listopadu 2023. godine.

Projektom će se dobiti 42,6 kilometara moderne dvokolosječne pruge, a uključuje i rekonstrukciju devet kolodvora i stajališta, sedam mostova, dva vijadukta, 21 podvožnjaka i nadvožnjaka. Izgradit će se 25 kilometara zidova za zaštitu od buke, modernizirat će se šest željezničko-cestovnih prijelaza, a njih 11 će se denivelirati.

Projekt će s provoditi na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, na kojem se provode i brojne druge aktivnosti kao što je projekt Dugo Selo-Križevci, a tu je između ostalih i dionica Hrvatski Leskovac - Karlovac, za koju će idući mjesec biti objavljen natječaj za izvođača radova. Vrijednost tog projekta je 3,5 milijardi kuna.

Po završetku projekta najveća dopuštena brzina prometovanja na dionici bit će 160 kilometara na sat.

Hrvatski dio Mediteranskog koridora se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba do Rijeke, a kako poručuje Kršić, realizacijom svih aktivnosti, osim što ćemo imati modernu željezničku infrastrukturu u rangu europske, doprinijet će se i daljnjem razvoju Luke Rijeka, kao i rastu hrvatskog gospodarstva u cjelini.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je riječ o strateškom projektu, a s obzirom da se radi o 42 kilometra pruge i 42 mjeseca planiranih radova, to znači kilometar pruge mjesečno, što ocjenjuje ambicioznim rokom, no koji se može realizirati.

Izrazio je zadovoljstvo jer je projekt sufinanciran s 1,8 milijardi kuna bespovratnih europskih sredstava, što navodi kao još jedan dokaz važnosti članstva u EU za izgradnju prometne infrastrukture.

Osim što spaja Rijeku s Mađarskom, ocjenjuje da ovaj projekt znači i ogroman razvojni trenutak za Koprivničko-križevačku županiju, a vjeruje da će se to jako dobro osjetiti i na tamošnjem gospodarstvu.

Istaknuo je da će desetljeće pred nama biti obilježeno modernizacijom željezničke infrastrukture, a kaže da se slobodno može reći da je taj prometni sektor bio zanemaren.

Podsjetio je na nedavno puštanje u promet pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno, što je prvih 12 kilometara nove željezničke pruge zadnje 52 godine.

Ministar Butković je kazao da se u željeznicu ulaže više no ikad, a ističe da je projekt za koji je danas potpisan ugovor trenutno po vrijednosti najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, s obzirom da mu, kada se uračuna PDV, vrijednost premašuje tri milijarde kuna.

Napominje da HŽ Infrastruktura u trenutno provodi projekte vrijednosti veće od 1,5 milijarde eura, što je Hrvatskoj nakon gradnje autocestovne infrastrukture prijeko potrebno.

I Butković je apostrofirao važnost Luke Rijeka, podsjetivši da su prije nekoliko dana otvorene i ponude za Zagrebačku obalu, a da su pristigle ponude sedam puta veće vrijednosti koncesijske naknade no što je to bilo predviđeno. Ocjenjuje da te ponude ne bi bile tako dobre da nema projekata na Mediteranskom koridoru, kao i projekata koje HŽ Infrastruktura provodi u samoj luci, što uključuje i kontejnerski terminal Brajdicu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.