Istražujemo

Obnova poplavljenih kuća u Gunji stajala više od 654 milijuna kuna

Autor

Darko Markušić

Kompletna sanacija poplavljenog područja u Vukovarsko-srijemskoj županiji stajala je najmanje 850 milijuna kuna. Iz proračuna je plaćena glavnina ugovorenih radova, no podizvođači koji su radili za upola niže cijene od ugovorenih još uvijek nisu naplatili trećinu svojih potraživanja od tvrtki nositelja obnove.

12.04.2017. u 21:01
Ispiši članak

Obnova poplavljenih kuća, škola, zdravstvenih ustanova i domova kulture na poplavljenom području u Vukovarsko-srijemskoj županiji (općine Gunja, Vrbanja, Drenovci) stajala je dosad gotovo 523,5 milijuna kuna bez poreza na dodanu vrijednost, odnosno više od 654,35 milijuna kuna s PDV-om. Kako doznaje Direktno.hr, tome iznosu treba pribrojiti i trošak ugovorenih radova na sanaciji i raščišćavanju terena (najmanje 12,5 milijuna kuna), te trošak obnove savskog nasipa (115 milijuna kuna) i komunalne infrastrukture (70 milijuna kuna).

"Za obnovu 1088 stambenih objekata, 40 javnih objekata i 1017 pomoćnih gospodarskih objekata stradalih u poplavama 2014. ugovoreni su radovi u ukupnom iznosu od 523.481.221,77 kuna bez PDV-a. Od toga najviše novca je utrošeno na obnovu i izgradnju stambenih objekata 396.414.198,41 kunu bez PDV-a, za obnovu gospodarskih objekata 88.924.754,41 kunu bez PDV-a, te za javne objekte 38.142.268,95 kuna bez PDV-a", navodi se u odgovoru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Glasnogovornica Ministarstva Željka Perić navodi da je na saniranju posljedica poplava, odnosno na obnovi ili gradnji novih zgrada u Vukovarsko-srijemskoj županiji sklopljeno oko 450 ugovora s 20 izvođača radova.

Naime, na temelju Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije na temelju odluke Ministarstva posao obnove zgrada provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) koja je po javnom pozivu provela odabir izvođača radova i potom s njima zaključila pojedinačne ugovore.

Kako ističu u Ministarstvu osim 20 tvrtki ili zajednica ponuditelja s kojima su ugovoreni radovi na obnovi, dodatno je angažirano još 20 poduzeća zaduženih za nadzor prilikom sanacije i izgradnje objekata na poplavljenom području, te dvije tvrtke koordinatori radova i nadzora.

Inače, podaci o ugovorenim poslovima na obnovi poplavljenih područja i isplatama vlasnicima uništenih kuća ne objavljuju se ažurno na internetskim stranicama Ministarstva, već tamo još uvijek stoje neažurirani i nepotpuni podaci, dok su na web stranici APN-a navedeni tek zbirni podaci na dan 31. prosinca 2015. godine. Nema niti slova o tvrtkama koje su izabrane da provode radove, a ni ugovori zaključeni s tim tvrtkama nisu objavljeni u Narodnim novinama, budući da se na obnovu ne primjenjuju propisi o javnoj nabavi.

Dostavljen nam je popis tvrtki s kojima su potpisivani ugovori, kao i neto iznosi ugovora (dakle bez PDV-a): zajednica ponuditelja Suhomont, Aksion, Galmir-mont, Jet-set, Elektro Čop i Gleter (41,6 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Monte-Mont i Ing-grad (40,4 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Zuki, Kulić-Invest, Mali Zidar i Indosam (40 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Tehnocolor,Akropola, Beljan, Tin obrt i Tim-Color (39,9 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Mešić-Com i Vodovod-Montaža (39,3 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Watmont, Slavonija Gradnja, Čvor, obrt Stil i Raspon (34 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Sokol, Salamun i To Marić Bau (27,8 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Kip, Doln, Promet građenje, Metal impex, obrt Pe-Gra (18,6 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Planum Građenje i Volko (15,2 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Eko Gradnja, Massa i Utvrda (14,8 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Cestorad, Bodat, Djelatnik, Brukvica i Limač obrt (13,3 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Šprajc THD i Brodska Posavina (9,1 milijun kuna), te pojedinačno tvrtke Palir (39,4 milijuna kuna), Projektgradnja (33 milijuna kuna), Nexe Gradnja (30,7 milijuna kuna), Tehnika (27,3 milijuna kuna), Đuro Đaković Elektromont (23,3 milijuna kuna), Zuber (18,6 milijuna kuna), Gradnja (9,8 milijuna kuna) i Zitex (7,6 milijuna kuna).

Kao koordinatori su bili angažirani ITVZ za područje Gunje i IGH za ostala područja.

Međutim, tvrtke ugovaratelji radova angažirali su brojne podizvođače za puno manje iznose od ugovorenih, pa su zbog razlika u stvarnim troškovima radova i materijala i ugovorenima s APN-om mještani, ali i načelnici općina javno kritizirali tadašnju ministricu Anku Mrak-Taritaš zbog malverzacija. Najglasniji u tome su dosad bili načelnik Gunje Hrvoje Lucić i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević, koji se poziva na mišljenje vještaka i tvrdi da je samo na obnovi kuća zamračeno više od 17 milijuna eura (gotovo 130 milijuna kuna), te da je prosječno po kvadratu plaćano u nekim slučajevima i dvostruko više od realne cijene.

Prema neslužbenim podacima koji su ranije jedini bili dostupni, najviše ugovorenih radova ima zajednica ponuditelja Suhomont (39 milijuna kuna), zajednica ponuditelja Mešić Com (35 milijuna kuna), Tehnocolor (34,7 milijuna kuna), zajednica Zuki (34,6 milijuna kuna), zajednica Watmont (34,1 milijun kuna), Projektgradnja (32,8 milijuna kuna), zajednica Kip (32 milijuna kuna), Monte-mont (30,5 milijuna kuna), Tehnika (27 milijuna kuna) i Nexe gradnja (23,8 milijuna kuna). Tvrtke angažirane u obnovi nisu željele komentirati vrijednost ugovorenih poslova.

Jedan od podizvođača Ivica Filipović, vlasnik male građevinske tvrtke Imap, za portal Direktno.hr ne skriva ogorčenje. Kaže da je više puta već govorio o tome i ništa se nije promijenilo. Njega su angažirale tri tvrtke koje su ugovorile posao s APN-om, od kojih mu je jedna ostala dužna značajan iznos još uvijek. On, kao i druga dva podizvođača s kojima smo kontaktirali, ali koji nisu imali toliko hrabrosti izaći u javnost s imenom i prezimenom, ne skrivaju ogorčenje što su radili za puno niže cijene od ugovorenih. Poslove su im velike tvrtke prepuštale uz proviziju između 20 i 50 posto, a materijal su od države naplaćivali i desetak puta skuplje od stvarne vrijednosti. Neke od tvrtki koje su ugovorile poslove obnove nisu niti dolazile na teren, već su sav posao prepustili podizvođačima, koji su nerijetko uzimali i daljnje kooperante za još manji novac. Rezultat je slabija kvaliteta izgradnje, problemi s naplatom i blokade za neke podizvođače.

Pojedini podizvođači potražuju još milijunske iznose, a kako nam je potvrđeno iz Ministarstva graditeljstva na dan 3. travnja ove godine podmireno je 96 posto ugovorene vrijednosti poslova, odnosno ispada da je preostalo za podmiriti još oko 21 milijun kuna s PDV-om za obnovu kuća, pod uvjetom da zapisnicima o završetku obnove pojedinih objekata ne bude utvrđena niža konačna i stvarna cijena izvedenih radova. To znači da su se uglavnom nositelji obnove naplatili od države, ali potom neki od njih nisu taj novac proslijedili dalje svojim podizvođačima koji su ionako radili za puno manje od ugovorenih iznosa.

Prema podacima na internetskim stranicama APN-a na dan 31. ožujka 2017. podmireno je oko 88 posto vrijednosti ugovorenih poslova na obnovi stambenih objekata, no stranica se ne ažurira redovito, a nikakav odgovor iz Agencije nismo uspjeli dobiti.

Ministarstvo graditeljstva izravno je pak u 2014. i 2015. na poslovima sanacije terena, odnosno uklanjanja urušenih građevina angažiralo pulski TGT-Adriatik (vrijednost ugovora gotovo 5,2 milijuna kuna), zagrebački Graditelj svratišta (četiri ugovora za uklanjanje razrušenih objekata u ukupnoj vrijednosti od oko 3,7 milijuna kuna) , tvrtku Eurco (dva ugovora u vrijednosti 2,21 milijun kuna) i Jet-set (jedan ugovor u vrijednosti od 900 tisuća kuna), te je dodatno za obnovu IT infrastrukture angažiralo tvrtku Apis IT (vrijednost ugovora 555 tisuća kuna).

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.