Novi podaci otkrivaju zabrinjavajući trend: Po ovom su Hrvati neslavni europski rekorderi

Mađarska je zabilježila najveći skok cijena i tamo su stambeni objekti tri puta skuplji nego 2015. godine. Danas se cijena stana u glavnom gradu Budimpešti kreće u prosjeku od 250.000 eura pa do 1,5 milijun. Mađarsku slijedi Island, gdje su cijene u istom razdoblju porasle oko 2,5 puta. U regiji glavnog grada, u Reykjaviku i šest općina oko njega, stambeni objekti su najskuplji, s prosječnim cijenama od oko 550.000 eura.

I u drugim dijelovima Europe snažno su porasle cijene kuća u ovom devetogodišnjem promatranom razdoblju. Litva, Portugal, Češka, Bugarska, Estonija i Poljska zabilježile su više nego dvostruki porast cijena. Na dnu popisa je Finska u kojoj cijene danas nisu znatno više nego prije deset godina. Međutim, postoje velike razlike između troškova stanovanja u ruralnim područjima i, primjerice, u Helsinkiju.

Gledajući podatke izvan EU-a, u Turskoj su cijene čak 17 puta veće nego 2015. godine. U Istanbulu, dvosobni stan danas košta oko 120.000 eura. Iako se to na prvu može činiti kao dobra cijena, osobito ako se usporedi s onima na zapadu Europe, treba imati na umu da su potrošačke cijene u Turskoj porasle gotovo 38 posto u odnosu na prošli godinu, a prosječne bruto plaće su nešto malo iznad 600 eura.

FOTO: Unsplash/ilustracija

Skuplji je i najam

Najam kuće ili stana također je postao puno skuplji diljem Europe. Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata, najamnine su porasle za 26,7 posto u EU-u između 2010. i četvrtog tromjesečja 2024.

Troškovi stanovanja, uključujući plaćanje režija, također su znatno porasli u mnogim državama članicama EU-a. U razdoblju od 2015. do ožujka 2025. najveći porast je zabilježen u Estoniji - plaćaju više nego dvostruko nego prije deset godina. Gledajući prosjek EU-a, cijene su u tom razdoblju porasle za više od 40 posto. Kada se troškovi stanovanja uspoređuju s prosjekom EU-a, Irska je na vrhu liste najskupljih zemalja, prema najnovijim podacima (2023.) Eurostata.

Arhitekt najavljuje loše vijesti: 'Kvadrat stana u Zagrebu doći će i do 6000 eura'

Visoke cijene najma i kuća djelomično su krive za to što mnogi mladi Europljani godinama nakon što počnu raditi ne mogu napustiti roditeljski dom. Prema Eurostatu, mladi Europljani u prosjeku napuštaju roditeljski dom u dobi od 26,3 godine. To se značajno razlikuje među zemljama EU-a, od 21,4 godine u Finskoj do 31,8 godina u Hrvatskoj.  U tom negativnom trendu Hrvati su prvaci. Prema podacima Eurostata, muškarci iz Hrvatske prosječno su odlazili od roditelja tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine.