Nova, a stara doktrina navodi Trumpa na mir s Putinom i utvrđivanje američkog dvorišta

Moderna kultura informiranja, skraćene novinarske forme i brzina konzumacije vijesti vrlo često mogu stvoriti dojam kako su pojedini događaji nepovezani. Međutim, nalazimo se u svijetu u kojem se događaju značajne promjene koje utječu jedna na drugu poput spojenih posuda. A te promjene, u pravilu su uvijek, vezane uz ekonomske i energetske interese ili su to barem puno više nego li su to deklarativne ideološke i koncepcijske izjave, piše Brodić za energypress. U tom je smislu nemoguće odvojeno promatrati razvoj tehnologije, AI revoluciju, ubrzanje energetske tranzicije, rast potražnje za energijom, rat u Ukrajini, krize u pomorskom prometu, probuđeno zanimanje SAD-a za Latinsku Ameriku, Kinesko Japanske prijepore... No, krenimo redom, u kakvoj su dakle vezi novi mirovni pregovori oko Ukrajine s trenjem oko Venezuele.

Plan u 28 točaka za koji su mnogi analitičari mainstream medija, temeljem povezanosti jednoga ruskog biznismena s krugovima oko Donalda Trumpa, proglasili kremaljskim, ili barem ruskom predsjedniku Putinu bliskim uratkom, mogao bi pokazivati intenciju Bijele kuće postići sporazum s Kremljom kako bi se ustvrdile linije razdvajanja u Europi, a kako bi se obje velike sile mogle pozabaviti učvršćivanju svojega dvorišta. Jer, već se neko vrijeme nalazimo u svijetu u kojem se za primat, osim svjetskoga policajca SAD-a, njegovog izazivača iz vremena Hladnoga rata, Rusije kao sljednika Sovjetskog saveza, natječe i Kina sa svojom rastućom interesnom sferom, a sve je izvjesnije uključivanje Indije, ali i nekoliko regionalnih sila, pogotovo u Europi i na obodima Europe.

Naime, promjena političkih, tehnoloških i ekonomskih paradigmi iskazala je potrebu za učvršćivanjem vlastitih interesnih bazena energetskih i rudarskih resursa. Umjesto globalizacije, prvo Rusija, a onda i drugi, počeli su se odlučivati za otvorena tržišta vlastitih blokova. SAD svakako, ali i najveći korisnik globalizacije – Kina, koja je kroz korištenje globalnih investicija, ubrzala svoj napredak do razine globalne sile broj dva. Tu puzajuću činjenicu, koja traje već neko vrijeme, kao središte svoje nekonvencionalne vanjske politike i međunarodnih ekonomskih odnosa, uzeo je trenutni američki predsjednik Donald Trump.

FOTO: EPA/GRAEME SLOAN / POOL

Sličnost s klasičnom Mooreovom doktrinom

Analitičari New York Posta, posebno geostrateg Thomas Barnett, početkom su godine tako zamijetili sličnosti Trumpovih vanjskopolitičkih poteza s klasičnom Mooreovom doktrinom iz 1823. godine, kojom su Sjedinjene države, nasuprot europskim kolonijalnim silama, označile Sjevernu i Južnu Ameriku kao svoje interesno dvorište, dok obećavaju kako se neće miješati u europske poslove, što je bio slučaj sve do Prvog svjetskog rata. Novu inačicu ove doktrine, Postovi analitičari prozvali su Donroeovom doktrinom, što je igra riječi. Spoj prvog djela imena Donalda Trumpa i drugog dijela prezimena Monroe. Reinterpretacija originalne doktrine u 21. stoljeću uključuje američku dominaciju u Zapadnoj hemisferi, fokusirajući se na suzbijanje migracija, trgovine narkoticima, kineskog i ruskog utjecaja te oblikovanje regionalne politike kroz nagrade saveznicima, poput aktualnih pozicija u Hondurasu i Argentini, i kažnjavanja protivnika, poput aktualne pozicije u Brazilu.

Za razliku od Monroeove doktrine, koja je svoj vojnointervencionistički segment dobila osam desetljeća poslije proglašenja, kada su se zaredale vojne intervencije u Latinskoj Americi za zaštitu zemalja od kaosa tzv. diplomacijom topova, što je zapravo bio instrument osiguranja tržišta američkom gospodarstvu, neproglašena, dakle neformalna Donroeova doktrina svoje zube pokazuje odmah. I to u carinskim igrama, pozicioniranjem nosača zrakoplova, ali i potapljanjem meksičkih i venezuelanskih brodova pod optužbom da se radi o brodovima koji su dio narkokartela. Slično SAD-u, Kina se počela pozicionirati u Južnom kineskom moru i Pacifiku, smatrajući to svojim dvorištem, pa i antagonizirajući izjave iz Japana koji to smatraju otvorenom sigurnosnom prijetnjom. Kina je, također, istakla kandidaturu za nasljednika ruskog utjecaja u Africi i Latinskoj Americi, otvorenim investicijskim i vojnim podrškama, a izgradila je i vojnu bazu u Džibutiju, kao „stražarsko“ mjesto za svoje pomorske trgovačke interese u blizini ponajvažnijih trgovačkih puteva prema Europi.

San Rusije o obnovi carstva ili sovjetske imperije, kako hoćete, kao svojoj projekciji moći, uključuje resursima bogate rusofone dijelove susjednih zemalja, poput Ukrajine, ali i zemlje poput, Azerbajdžana, Kazakhstana, Bjelorusije, Uzbekistana, Turkmenistana, Moldavije, Gruzije. Mir ili zamrzavanje konflikta u Ukrajini i posljedično omekšavanje poslovnih odnosa sa zapadnim zemljama, omogućili bi Rusiji bavljenje vlastitim dvorištem, gdje, pogotovo u euroazijskom dijelu dobiva sve većeg konkurenta u Turskoj. Ovakva ponašanja velikih sila zahtijevat će redefiniciju obrambenih, geoekonomskih i vanjskih politika Europske unije, ali i (ponovnu) pojavu zemalja koje će to predvoditi. Povlačenje američkih trupa s linija razdvajanja s Rusijom, iz rumunjske crnomorske baze, posljednje je u nizu upozorenja kako Europa mora naći svoj geopolitički put, jer će zaštitu moćnijega zapadnog brata u budućnosti puno skuplje plaćati. Naime, Europa, stoljećima ovisna o resursima, u novije je vrijeme zamijenila smjer ovisnosti o energentima, uslijed rata u Ukrajini, ali i ucjene iz SAD-a vezane uz zamjenu kupovanja oružja i energenata za redefinirani sigurnosni kišobran.

FOTO: EPA/RAMIL SITDIKOV/REUTERS POOL

Energenti su se vratili na popis legitimnog naoružanja

Priča je to u kojoj je energetski dupli pas Donalda Trumpa s Viktorom Orbanom izuzetak usmjeren na povećanje europskog pristanka na mir s Vladimirom Putinom, ali i opstanak s Rusima antikonfliktne vlasti u zemlji vrlo blizu linije razdvajanja dvaju blokova. Dakle, energenti su se vratili na popis legitimnog naoružanja, ako su to ikada prestali biti. Situacija kada je Staljin pobijedio Hitlera obranom kavkaske nafte ili Arapi 1973. embargom na naftu pokušali stvoriti nove američke politike židovskog pisanja u suprotnosti je s razdobljem od kraja Hladnoga rata i dostupnosti energenata iz svih pravaca.

Potonja samorazumljivost cjenovne i stvarne dostupnosti energenata potpuno je srušena početkom 2022. godine, kada je Zapad donio (do danas) devetnaest paketa sankcija na ruske energente, što je izazvalo energetsku krizu u Europi i potrebu prelaska na energente iz drugih pravaca te izgradnju nove infrastrukture za prihvat energenata iz novih pravaca. Ali i redefiniranje odnosa prema nuklearnoj energiji. Obnovljena rivalstva velikih sila i fragmentacija gospodarstava, energente čini privlačnim instrumentom geopolitičke i geoekonomske prisile. Zbog toga energetski i rudarski sektor prolaze kroz značajne promjene. Ponuda energenata koncentrira se u rukama malog broja zemalja, koje svi žele imati u svojem geopolitičkom bloku, a nova tehnološka revolucija, podatkovni centri za pogonjenje virtualne i AI ekonomije, i zelena tranzicija čine rudarski sektor vrlo zanimljivom polugom u vanjskopolitičkim prijeporima.

FOTO: EPA/ZOLTAN FISCHER HANDOUT

Trump odlučio prestati tolerirati režim u Caracasu

I dok SAD, s jedne strane dominira novim tehnološkim inovacijama i kapitalom povezanim s time, Kina dominira s više od 80 posto kapaciteta solarnih panela, sličnim postotkom baterija, ali i vrlo velikim postotkom ključnih rijetkih metala, poput litija. Primjerice, kada je Kina blokirala izvoz rijetkih metala, te ograničila izvoz grafita i magnetita prema SAD-u, Ford je morao zaustaviti tvornički rad. Oružje energije ponovno je izvađeno, a ovaj put u mnogo širim i sofisticiranijim oblicima. Svijet ulazi u novo doba energetskog oružja, šire, suptilnije i tehnološki složenije nego li je to bilo ranije. Nije, stoga,čudno to što je Donald Trump odlučio prestati tolerirati režim u Caracasu, optužujući ga kako je dio narkokoalicije (premda kroz i oko Venezuele ide manje od pet posto latinoameričkih narkotika).

Putin prihvatio određene američke uvjete: 'Sada se razgovara na razini eksperata'

Povratak američkog biznisa i interesa u Venezuelu, latinoameričku zemlju s najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu (17 do 20 posto svjetskih rezervi), s drugim najvećim rezervama prirodnog plina u Amerikama, bogatu željeznom rudom, dijamantima, zlatom i rijetkim metalima, nakon višedesetljetnog venezuelanskog chavističkog eksperimenata, koji je gospodarstvo uglavnom zatvarao za američko poduzimanje čini se ključnim korakom Donroeove doktrine utvrđivanja Amerika kao SAD-e geoenergetske tvrđave. Napadanje brodova, zatvaranje zračnog prostora Venezuele i telefonski pritisak na obitelj Nicolasa Madura dio su uvoda u rasplet. Baš kao što je financijska pomoć Mileiu iz Washingtona, kako bi bolje prošao na nedavnim izborima, bila uvod u provedbu Donroeove doktrine.