Norveška kao lider u zelenim politikama: U 2024. godini 89 posto novih vozila bilo je električno

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu putem online prijavnice. Prijaviti se možete OVDJE.

U sklopu serijala članaka koje objavljujemo povodom ovekonferencije, donosimo priču o Norveškoj, jednoj vodećih zemalja u svijetu kada je riječ o ekologiji i održivom razvoju. 

Zahvaljujući obilnim prirodnim resursima, posebice hidroenergiji, Norveška gotovo 100% svoje električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora. Također, snažno potiče korištenje električnih vozila, nudeći subvencije i infrastrukturu koja omogućava da Oslo postane jedan od najčišćih gradova na svijetu. Norveška prednjači i u zaštiti prirode, s brojnim nacionalnim parkovima, politikama očuvanja biološke raznolikosti i strogo reguliranim ribarstvom.

Njihov je cilj postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, uz nastavak ulaganja u zelene tehnologije i projekte kao što su hvatanje i skladištenje ugljika. Iako je veliki izvoznik nafte i plina, Norveška istovremeno ulaže u tranziciju prema zelenoj ekonomiji, pokazujući kako gospodarstvo i ekologija mogu ići ruku pod ruku. Norveška je već dugo globalni lider u zaštiti okoliša, kažu u Veleposlanstvu Kraljevine Norveške. Uravnotežujući svoju značajnu naftnu i plinsku industriju sa snažnom predanošću održivosti, zemlja je implementirala sveobuhvatan okvir politika i inicijativa usmjerenih na smanjenje emisija stakleničkih plinova, promicanje obnovljive energije i osiguravanje održivog razvoja.

Predanost Norveške suzbijanju emisija datira iz 1991. godine uvođenjem poreza na ugljik, jednog od najranijih i najopsežnijih na svijetu. Osim toga, Norveška sudjeluje u sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS), kojim se reguliraju emisije iz teške industrije i energetskog sektora. Norveška je 2018. predstavila Zakon o klimatskim promjenama, pojašnjavaju u norveškom veleposlanstvu, postavljajući ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 50-55% u usporedbi s razinama iz 1990. do 2030., s krajnjim ciljem da do 2050. postane društvo s niskim emisijama. U tom se aktu naglašava i važnost pravedne tranzicije, čime se osigurava da se klimatskom politikom podupiru socijalna pravednost i gospodarski rast.

FOTO: Sune Eriksen-Tinagent / Innovation Norway

Šume su ključne u norveškoj strategiji zaštite okoliša

"Na međunarodnoj sceni, predanost Norveške očuvanju okoliša očita je kroz inicijative poput Međunarodne inicijative za klimu i šume (NICFI), koja godišnje izdvaja do tri milijarde NOK za zaštitu tropskih šuma. Nadalje, na COP28 Norveška se obvezala utrostručiti svoje financiranje klime do 2026. i doprinijela 270 milijuna NOK Fondu za gubitke i štetu, jačajući svoju ulogu u globalnim klimatskim naporima.

Šume, koje se često nazivaju plućima planeta, ključne su u norveškoj strategiji zaštite okoliša. Nacija se obvezala zaustaviti krčenje šuma i ojačati šumski pokrov, postižući povećanje zaliha drva od 12% između 2011. i 2020., čime se povećava sekvestracija ugljika.

Prometni sektor, odgovoran za gotovo četvrtinu globalnih emisija stakleničkih plinova, doživio je transformativne promjene u Norveškoj. Ambiciozan cilj postupnog ukidanja prodaje vozila na fosilna goriva do 2025. naglašava vodstvo Norveške u održivom prijevozu", kažu u Veleposlanstvu Kraljevine Norveške.

Zelene energije

Norveški energetski miks pretežno je zelen, a značajan udio električne energije proizvodi se iz obnovljivih izvora, prvenstveno hidroenergije i energije vjetra. Zemlja ima dugu povijest s hidroenergijom, koja datira iz kasnih 1800-ih, a danas gotovo 90 posto električne energije dolazi iz ovog obnovljivog izvora. Ova opsežna hidroenergetska infrastruktura uključuje oko 1500 elektrana raspoređenih diljem zemlje, iskorištavajući bogate norveške slatkovodne resurse, pojašnjavaju u norveškom veleposlanstvu.

"Norveške hidroelektrane posebno su ekološki prihvatljive. Mnoge su smještene na visokim nadmorskim visinama s niskim temperaturama i minimalnom vegetacijom, što pomaže smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova poput metana i ugljičnog dioksida iz rezervoara vode. Osim toga, brojne biljke koriste postojeća jezera, smanjujući potrebu za navodnjavanjem velikih kopnenih površina kako bi se stvorili novi rezervoari. Posljednjih godina energija vjetra također je postala značajan doprinos proizvodnji električne energije u Norveškoj.

U 2021. godini energija vjetra činila je približno 7,5 posto proizvodnje električne energije u zemlji, nadopunjujući njezin robustan hidroenergetski sustav. Kako bi dodatno diverzificirala svoj portfelj obnovljivih izvora energije, Norveška nastavlja ulagati u najsuvremenije tehnologije, kao što su plutajuće vjetroturbine i osmotska energija. Ove inovacije imaju za cilj učinkovitije i održivije iskorištavanje prirodnih resursa zemlje", kažu nam u veleposlanstvu Kraljevine Norveške. Odražavajući ovu duboku povezanost s prirodom i održivom energijom, Visit Norway (nacionalna turistička zajednica) usvojila je slogan "Powered by Nature", naglašavajući predanost nacije upravljanju okolišem i njezino oslanjanje na obnovljive izvore energije.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

Obrazovni sustav

Norveška ima jedan od najnaprednijih obrazovnih sustava u svijetu, temeljen na jednakosti, inkluziji i praktičnom učenju. Obrazovanje je besplatno za sve građane i obavezno od 6. do 16. godine. Nakon osnovnog obrazovanja, učenici mogu birati između srednjih škola s akademskim ili strukovnim usmjerenjem. Sveučilišta i visoke škole u Norveškoj poznate su po kvalitetnom obrazovanju, istraživačkom radu i bliskoj suradnji s industrijom. Studenti, uključujući i međunarodne, mogu studirati bez plaćanja školarine na većini javnih institucija. Norveški obrazovni sustav potiče kreativnost, kritičko razmišljanje i praktične vještine. Naglasak je na učenju kroz istraživanje, timskom radu i tehnologiji, čime se studenti pripremaju za tržište rada 21. stoljeća.

Za razliku od mnogih drugih zemalja, norveški obrazovni sustav naglašava ravnotežu između obrazovanja i osobnog života, potičući učenike da se razvijaju i izvan učionice, učeći kroz iskustva i društvene aktivnosti. Težište je na inkluzivnosti i jednakosti, a norveške škole rade na tome da pruže podršku svim učenicima, uključujući i one s posebnim potrebama. "U Norveškoj je obrazovanje o okolišu duboko integrirano na svim obrazovnim razinama, što odražava predanost nacije održivosti. Nacionalni kurikulum naglašava održivi razvoj, podučava učenike brizi o sebi, drugima i prirodi te naglašava kako današnje inicijative utječu na budućnost.

Od rane dobi djeca su u interakciji s prirodom kako bi razvila kritičko razmišljanje, etičko ponašanje i solidarnost. Inicijative poput Eco-Agents (Miljøagentene), podružnice Norveškog društva za očuvanje prirode s oko 3000 članova, uključuju djecu u ekološki aktivizam, usredotočujući se na očuvanje, klimatske promjene i odgovornu potrošnju. Škole aktivno sudjeluju u smanjenju otpada, očuvanju resursa i energetskoj učinkovitosti, integrirajući te prakse u svoje poslovanje i nastavne planove i programe. Na sveučilišnoj razini, institucije poput Norveškog sveučilišta za prirodne znanosti nude specijalizirane tečajeve o temama zaštite okoliša i održivosti, dodatno naglašavajući predanost nacije ekološkom obrazovanju", pojašnjavaju u norveškom veleposlanstvu.

Proizvodnja energije

Norveška je među vodećim zemljama u svijetu kada je riječ o pretvaranju otpada u energiju. Kroz napredne sustave za spaljivanje otpada, Norveška proizvodi toplinsku i električnu energiju, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima. Ovaj sustav smanjuje količinu otpada na odlagalištima i pomaže u grijanju tisuća domova. Norveška uspješno koristi otpad kao izvor energije, smanjujući količinu otpada koji završi na odlagalištima, dok istovremeno zadovoljava dio svojih energetskih potreba. Predanost Norveške integraciji gospodarenja otpadom s proizvodnjom energije ne samo da poboljšava energetsku učinkovitost, već je i usklađena sa širim ekološkim ciljevima, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i minimizirajući korištenje odlagališta, kažu u veleposlanstvu Kraljevine Norveške.

„Višak topline od spaljivanja otpada ima ključnu ulogu u daljinskom grijanju i služi kao najveći izvor energije u ovom sektoru. Taj je pristup sastavni dio nacionalnog sustava gospodarenja otpadom i osigurava da se materijali neprikladni za ponovnu uporabu ili recikliranje usmjeravaju u spalionice. Ova postrojenja pridržavaju se strogih standarda čišćenja dimnih plinova, učinkovito uklanjajući štetne plinove iz okoliša iz cirkulacije. Energija proizvedena tijekom spaljivanja iskorištava se i isporučuje mrežama centraliziranog grijanja, čime se promiče učinkovita oporaba energije. Naime, spaljivanjem s uporabom energije znatno se smanjuju emisije stakleničkih plinova u usporedbi s odlaganjem na odlagališta, nudeći održivije rješenje za gospodarenje otpadom“, pojašnjavaju naši sugovornici.

Značajan primjer održive prakse je i novi muzej MUNCH u Oslu. Otvoren u listopadu 2021., muzej je povezan s gradskim sustavom daljinskog grijanja, a koristi i postrojenje za hlađenje morskom vodom. Napredni sustav kontrole energije optimizira potrošnju energije zgrade, odražavajući predanost Osla inovativnoj i ekološki prihvatljivoj infrastrukturi.

FOTO: Guttorm Stilen Johansen/Munchmuseet

Norveška lider u recikliranju

Norveška ima jedan od najnaprednijih sustava recikliranja u svijetu. Građani su aktivno uključeni u odvajanje otpada, a većina plastike, papira, stakla i biootpada reciklira se ili koristi za proizvodnju energije. Posebno je uspješan sustav povratne ambalaže, gdje se plastične boce i limenke mogu vratiti u trgovine uz povrat novca. Osim sustava povratne ambalaže, Norveška također ulaže u obrazovanje i informiranje građana o važnosti recikliranja i smanjenja otpada. Kampanje za podizanje svijesti o reciklaži plasiraju se u svim medijima, a škole i obrazovne institucije igraju ključnu ulogu u obrazovanju budućih generacija o održivosti.

Zanimljivo je i da je u Norveškoj postotak recikliranja tekstila sve veći, jer se polako prelazi na kupovinu rabljene odjeće i korištenje servisa za popravak, čime se smanjuje količina tekstilnog otpada. Industrija također ima veliku ulogu u recikliranju. Norveška podupire inovacije u tehnologijama za reciklažu.

Pored toga, norveška industrija u posljednje vrijeme sve više koristi reciklirane materijale u proizvodnji, smanjujući potrebu za novim sirovinama. Ovo se naročito odnosi na proizvodnju građevinskog materijala, plastike, pa čak i energije, jer se sve više koristi reciklirani otpad za proizvodnju bioplina. Osim toga, zahvaljujući modernim postrojenjima za reciklažu i spaljivanje otpada, Norveška smanjuje odlagališni otpad na minimum, pridonoseći kružnom gospodarstvu i zaštiti okoliša.

"Norveška se etablirala kao globalni lider u recikliranju i smanjenju otpada, zahvaljujući spoju inovativnih politika, napredne infrastrukture i snažne kulturne predanosti odgovornosti prema okolišu. Središnji dio ovog postignuća je sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR), koji nalaže proizvođačima i uvoznicima da nadziru svoje proizvode tijekom cijelog životnog ciklusa – od proizvodnje do odlaganja. Ovaj sveobuhvatni pristup potiče tvrtke da dizajniraju proizvode koji se lakše recikliraju i imaju smanjeni utjecaj na okoliš. Istaknuta inicijativa u norveškim naporima za recikliranje je sustav povrata boca. Potrošači plaćaju mali polog pri kupnji pića, koji se vraća nakon vraćanja boca ili limenki na određena sabirna mjesta. Ovaj jednostavan sustav doveo je do izvanrednih stopa recikliranja, s 95,4% PET boca i 96,6% svih limenki pića vraćenih u okviru sheme od 2014. godine. Široka dostupnost više od 15.000 povratnih točaka, od kojih su mnoge opremljene automatiziranim automatima za povratnu prodaju, učinila je recikliranje jednostavnim dijelom svakodnevnog života Norvežana", kažu u norveškom veleposlanstvu.

FOTO: Vidar Moløkken

Za otpad koji se ne može reciklirati, Norveška koristi postrojenja za proizvodnju energije iz otpada (WtE). Ova moderna postrojenja spaljuju materijale koji se ne mogu reciklirati za proizvodnju električne energije i osiguravanje daljinskog grijanja, učinkovito upravljajući značajnim dijelom nacionalnog kućnog otpada. Ova strategija drastično je smanjila oslanjanje na odlagališta, pri čemu je manje od 1% kućnog otpada završilo na odlagalištima, zahvaljujući strogim propisima i znatnim porezima na odlagališta. Norveška vlada, kažu naši sugovornici, dodatno promiče održivost kroz opsežne kampanje podizanja svijesti javnosti, educirajući građane o pravilnom razvrstavanju otpada i ekološkim prednostima recikliranja. Uspostavljeni su i financijski poticaji, kao što su oslobođenja od poreza za reciklirane materijale i subvencije za infrastrukturu za recikliranje, kako bi se poduzeća i pojedinci potaknuli na aktivno sudjelovanje u naporima za smanjenje otpada.

FOTO: Einar Aslaksen

Obnovljivi izvori energije

Ekološke tehnologije obuhvaćaju inovacije usmjerene na smanjenje ekološkog otiska i očuvanje prirodnih resursa. To uključuje obnovljive izvore energije poput solarne, vjetroelektrana i hidroenergije, energetski učinkovite sustave, recikliranje otpada te tehnologije za pročišćavanje vode i zraka. Norveška je lider u razvoju zelenih tehnologija, uključujući električna vozila, hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) te napredne sustave za pretvaranje otpada u energiju. Ove inovacije igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i stvaranju održivog društva. Norveška, pojašnjavaju u veleposlanstvu Kraljevine Norveške, snažno podupire ekološki prihvatljive tehnologije nudeći bespovratna sredstva, porezne olakšice i subvencije. Vlasnici kuća mogu dobiti naknadu za 25% troškova kada izvode velike energetske obnove na svojim zgradama.

Osim toga, osiguravaju se sredstva za projekte obnovljive energije, kao što su stanice za punjenje električnih vozila (EV), energetski učinkovita gradnja i inovativni sustavi poput plutajućih vjetroelektrana i proizvodnje vodika. S obzirom na ograničeno obradivo zemljište, Norveška daje prioritet zaštiti tla kako bi osigurala proizvodnju hrane. Kako bi smanjila ekološki otisak poljoprivrede uz održavanje sigurnosti hrane, vlada nudi subvencije poljoprivrednicima koji usvajaju ekološki prihvatljive metode, uključujući organsku poljoprivredu, smanjenje kemijskih gnojiva i zaštitu biološke raznolikosti.

"Predanost Norveške očuvanju poljoprivredne biološke raznolikosti očita je u Globalnom trezoru sjemena Svalbard. Osnovan 2008. godine, ovaj objekt pohranjuje sjeme iz cijelog svijeta unutar planine na otoku Spitsbergen, zaštićene permafrostom. Služi kao zaštita od globalnih katastrofa, osiguravajući otpornost prehrambenih usjeva za buduće generacije. Norveška podupire istraživanje i inovacije u održivoj poljoprivredi što dovodi do nekih inovativnih poljoprivrednih rješenja koja koriste pametna rješenja i umjetnu inteligenciju. Na primjer, Kilterov AX-1 autonomni je robot za uklanjanje korova koji prska kapljice herbicida izravno na korov, bez udara u usjeve ili tlo. AX-1 koristi neuronske mreže dubokog učenja kako bi mapirao svoj put kroz polje, zajedno s patentiranom tehnologijom mlaznica, kako bi smanjio upotrebu herbicida za 95 posto. Robot je također dizajniran da bude što lakši kako bi se smanjilo neželjeno zbijanje tla", kažu naši sugovornici.

Električna vozila

Norveška je globalni lider u smanjenju emisija CO₂ iz prometa, prvenstveno kroz poticanje električnih vozila. Više od 80% novih automobila prodanih u zemlji su električni ili hibridni, zahvaljujući subvencijama, besplatnom parkiranju i mreži punionica. Ova strategija značajno smanjuje emisije stakleničkih plinova, a cilj je do 2025. potpuno ukinuti prodaju novih automobila s motorima na fosilna goriva. Norveška je poduzela značajne korake za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cestovnog prometa, s ciljem revolucije u svom prometnom sektoru. U središtu ove transformacije je promocija električnih vozila (EV). Norveška vlada uvela je razne poticaje kako bi električna vozila učinila privlačnijima potrošačima, kažu u norveškom veleposlanstvu. To uključuje oslobođenja od uvoznih carina, pristojbi za registraciju i poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 25 posto, čime se učinkovito izjednačavaju uvjeti između električnih i konvencionalnih vozila.

Osim toga, vlasnici električnih vozila uživaju u pogodnostima kao što su smanjene cestarine, pristup autobusnim trakama i niže naknade za parkiranje, povećavajući praktičnost električne mobilnosti. "Učinak tih mjera bio je dubok. U 2024. gotovo 89 posto novih automobila prodanih u Norveškoj bilo je potpuno električno, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine. Ovaj porast usvajanja električnih vozila podržan je robusnom infrastrukturom za punjenje, pri čemu zemlja ulaže velika sredstva u uspostavljanje sveobuhvatne mreže stanica za punjenje. Inicijative urbanističkog planiranja integrirale su mjesta za punjenje električnih vozila u javna parkirališta i stambene zone, rješavajući potencijalnu tjeskobu zbog dometa i podržavajući svakodnevnu upotrebu električnih vozila.

Nacionalni prometni plan za razdoblje 2018. – 2029. postavlja ambiciozne ciljeve, s ciljem da svi novi automobili, gradski autobusi i laka gospodarska vozila prodana do 2025. budu vozila s nultom emisijom, uključujući potpuno električne i vodikove opcije. Norveška je također uvela cijene zagušenja u urbanim područjima kako bi smanjila promet i emisije. Gradovi poput Osla, Bergena i Trondheima uspostavili su naplatne prstenove oko svojih središta. Ove cestarine ne samo da su financirale infrastrukturu, već su i obeshrabrivale nepotrebnu vožnju, što je dovelo do smanjenja zagušenja i zagađenja. Osim osobnih vozila, Norveška je vodeća u održivoj gradnji. Oslo nalaže da svi građevinski projekti kojima upravlja grad koriste strojeve s niskim emisijama. Od 2023. općinska gradilišta bila su 98 posto bez fosilnih goriva, s tri četvrtine strojeva na biogoriva, a manje od četvrtine električnom energijom", pojašnjavaju iz Veleposlanstva.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

Pametni gradovi

Norveška je među liderima u razvoju pametnih gradova, gdje se tehnologija koristi za poboljšanje kvalitete života, smanjenje ekološkog otiska i povećanje energetske učinkovitosti. Gradovi poput Osla i Bergena postavljaju standarde u implementaciji pametnih rješenja koja uključuju obnovljive izvore energije, učinkovite transportne sustave i naprednu infrastrukturu. Pametni gradovi u Norveškoj koriste IoT (Internet of Things) tehnologiju za povezivanje uređaja i sustava, čime se omogućuje bolje praćenje potrošnje energije, upravljanje otpadom i prometom te optimizacija resursa. Sustavi pametnog javnog prijevoza omogućuju građanima lakši pristup vozilima i informacijama u stvarnom vremenu, smanjujući gužve i zagađenje. Ovi gradovi također ulažu u zelene tehnologije, poput pametnih zgrada koje koriste energiju iz obnovljivih izvora, te sustave za praćenje kvalitete zraka. Cilj je smanjiti emisije CO₂ i osigurati održivost urbanih sredina u budućnosti.

Norveška stavlja snažan naglasak na održivost u urbanističkom planiranju i upravljanju, a njezini gradovi, posebno Oslo, prednjače u provedbi ekološki prihvatljivih inicijativa za poboljšanje urbanog života. Oslo je postavio ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 95% u odnosu na razine iz 1990. do 2030. godine, pojašnjavaju u norveškom veleposlanstvu. Kako bi to postigao, grad je uložio velika sredstva u javni prijevoz, uključujući metroe, tramvaje i autobuse, što stanovnicima olakšava da se odluče za javni prijevoz umjesto za korištenje privatnih automobila.

Osim toga, Oslo promiče biciklizam održavanjem široke mreže biciklističkih staza, potičući stanovnike da odaberu ekološki prihvatljive opcije prijevoza. Grad također integrira zelene površine u urbana područja, poboljšavajući kvalitetu života i promičući ekološku održivost. Implementacija pametnih tehnologija u gradovima diljem Norveške poboljšava kvalitetu života i smanjuje emisije. Norveška ima snažnu inovacijsku kulturu, visoko tehnološki pismene građane i javni sektor koji koristi stroge zahtjeve za javnu nabavu za promicanje svježeg razmišljanja i održivosti.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

"U Bergenu u zapadnoj Norveškoj, koji je drugi po veličini grad u Norveškoj s nešto više od četvrt milijuna stanovnika, zajednička mobilnost je ključna riječ. Stavanger u jugozapadnoj Norveškoj ima nešto manje od 130 000 stanovnika. Godine 2019. dobio je nagradu za mobilnost od Norveške uprave za javne ceste i istovremeno je proglašen najpametnijim gradom u Norveškoj. Norveška je lider kada je u pitanju implementacija tehnologije pametnih zgrada u velikim razmjerima. Na primjer, Statsbygg – koji je odgovoran za sve građevinske projekte koje financira vlada – ovdje ulaže velika sredstva. To je otvorilo tržište i učinilo slična rješenja dostupnijima privatnim subjektima. Norveška također promiče napredak kroz stroge zahtjeve za korištenje energije u novim zgradama. U privatnom sektoru, Powerhouse alliance razvija energetski pozitivne zgrade koje proizvode više energije nego što troše tijekom svog životnog vijeka. Powerhouse i slične norveške tvrtke privlače značajnu međunarodnu pozornost kao predvodnici energetski pozitivne arhitekture", pojašnjavaju u veleposlanstvu Kraljevine Norveške.

Energetska politika

Norveška je jedan od najvećih proizvođača nafte i plina u Europi, a prihodi iz ovog sektora ključni su za gospodarstvo i državni fond za budućnost. Međutim, zemlja istovremeno ulaže u zelene tehnologije i tranziciju prema održivim izvorima energije. Kako bi smanjila ekološki utjecaj, Norveška razvija tehnologije poput hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) te postavlja ambiciozne ciljeve za klimatsku neutralnost do 2050. godine. Ovaj balans između iskorištavanja fosilnih goriva i ulaganja u obnovljive izvore čini Norvešku jedinstvenim primjerom u energetskoj politici.

"Norveška naftna industrija ostaje složeno pitanje u klimatskoj politici zemlje. Iako vlada priznaje potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova, također se suočava s izazovima u balansiranju ekonomskih interesa s ekološkim obvezama. Kako bi se suočila s tim izazovima, Norveška je provela različite mjere usmjerene na smanjenje emisija iz sektora nafte i plina.

Jedna od najznačajnijih inicijativa je projekt Longship, pokrenut 2020. godine. Ovaj opsežni projekt hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) ima za cilj uhvatiti emisije iz industrijskih izvora, uključujući postrojenja za spaljivanje cementa i otpada, te ih pohraniti pod zemljom. Projekt uključuje transport uhvaćenog CO₂ do skladišta ispod Sjevernog mora, gdje se može sigurno skladištiti", kažu naši sugovornici.

FOTO: Thomas Rasmus Skaug

Zaštita šuma i oceana

Norveška primjenjuje stroge ekološke standarde u upravljanju šumama, osiguravajući ravnotežu između iskorištavanja drvnih resursa i očuvanja prirode. Više od trideset posto zemlje prekriveno je šumama, a većina ih se održivo gospodari kroz zakone koji zahtijevaju pošumljavanje nakon sječe. Norveška također koristi moderne tehnologije za praćenje zdravlja šuma i bioraznolikosti, dok velik dio šumskih područja uživa zaštitu unutar nacionalnih parkova i rezervata. Ovakav pristup osigurava dugoročnu ekološku i ekonomsku održivost.

Norveška stavlja snažan naglasak na održivo gospodarenje šumama i očuvanje biološke raznolikosti, prepoznajući vitalnu ulogu šuma u sekvestraciji ugljika, zdravlju ekosustava i kulturnoj baštini. Pokrivajući približno 37 posto kopnene površine zemlje, norveškim šumama upravlja se u okviru koji daje prioritet i održivosti okoliša i ekonomskoj održivosti, pojašnjavaju u norveškom veleposlanstvu.

FOTO: Frederik Ahlsen – Maverix

"Kamen temeljac norveške politike gospodarenja šumama je Zakon o šumarstvu iz 2005., koji nalaže da sve šumarske aktivnosti održavaju dugoročno zdravlje i produktivnost šumskih ekosustava. Ovo zakonodavstvo uključuje mjere za zaštitu kvalitete tla, vodnih resursa i biološke raznolikosti. Osim toga, zakon zahtijeva da se šume regeneriraju nakon sječe, osiguravajući da i dalje pružaju ekološke i ekonomske koristi budućim generacijama. Predanost Norveške održivom gospodarenju šumama nadilazi njezine granice. Kroz inicijative poput Norveške međunarodne inicijative za klimu i šume (NICFI), zemlja podržava globalne napore za smanjenje krčenja i propadanja šuma, posebno u tropskim regijama", kažu naši sugovornici.

Norveška je stvorila mrežu zaštićenih područja, kao što su nacionalni parkovi i prirodni rezervati, pokrivajući oko 17% svog zemljišta kako bi zaštitila biološku raznolikost. Vlada surađuje s lokalnim zajednicama, uključujući autohtone Sami, čije su tradicionalne prakse, poput uzgoja sobova, uključene u planove gospodarenja šumama.

Strogi propisi o industrijskom i naftnom onečišćenju

Norveška je snažno posvećena zaštiti oceana i borbi protiv zagađenja mora, posebno plastike i mikroplastike. Kao pomorska nacija s dugom obalom, ulaže u programe čišćenja mora, održivo ribarstvo i smanjenje otpada koji dospijeva u vode. Vlada provodi stroge propise o industrijskom i naftnom onečišćenju te aktivno sudjeluje u međunarodnim inicijativama za zaštitu morskog ekosustava. Također, financira inovativne projekte za reciklažu plastike i razvoj ekološki prihvatljivih materijala, nastojeći očuvati oceane za buduće generacije. U norveškom veleposlanstvu kažu kako norveška stručnost u radu u izazovnim obalnim okruženjima dovela je do inovativnih rješenja za čišćenje oceana i smanjenje onečišćenja plastikom.

Na primjer, REV Ocean razvija istraživačko plovilo koje može prikupiti i spaliti do pet tona plastike dnevno bez štetnih emisija. "Tvrtke poput SpillTecha specijalizirane su za sustave odgovora na izlijevanje nafte, povećavajući napore za zaštitu okoliša. Quantafuel usredotočuje se na kemijsko recikliranje miješanog plastičnog otpada, pretvarajući ga u sirovine za nove plastične proizvode. Taj proces ne samo da uklanja plastični otpad iz okoliša, već i smanjuje onečišćenje od spaljivanja i odlagališta, promičući kružno gospodarstvo za plastiku. Nofir je razvio sustav za prikupljanje plastičnog otpada velikih razmjera, kao što su ribarske mreže i užad, prikupljajući otprilike 7.000 metričkih tona godišnje.

Reciklirana plastika koristi se za proizvodnju proizvoda poput ECONYL-a®, izdržljive najlonske pređe koja se koristi u odjeći, tepisima i drugom tekstilu, čime se smanjuje zagađenje proizvodnje tekstila i oceanski otpad. Norveški istraživači na SINTEF Ocean istražuju biorazgradive materijale za jednostruke mreže stajačice kako bi zamijenili tradicionalne plastične mreže, s ciljem daljnjeg smanjenja onečišćenja oceana plastikom. Mnoge od tih tvrtki podijelile su svoju stručnost s hrvatskim subjektima kroz Poslovne programe za Hrvatsku, potičući međunarodnu suradnju u području ekološke održivosti. Više o partnerstvima u Hrvatskoj možete pronaći na poveznici: https://businessnorway.com/articles/plastic-pollution-cleaner-seas-and-plastic-recycling-with-norwegian-technology", kažu u norveškom veleposlanstvu.

FOTO: Marte J. Åsland / Visit Helgeland

Održivost i tehnologija

U Norveškoj, kažu naši sugovornici, puno je inovacija i ne bi stale u jedan tekst, jer je održivost temeljno načelo koje utječe na gotovo sav tehnološki napredak u Norveškoj. Norveške tvrtke prednjače u razvoju kreativnih rješenja koja su u skladu s četiri središnja stupa kružnog gospodarstva: smanjenjem, ponovnom uporabom, recikliranjem i oporavkom. Zemlja se ističe u korištenju digitalnih tehnologija za poboljšanje učinkovitosti resursa, optimizaciju distribucijskih sustava, proizvodnju novih proizvoda od recikliranih materijala i pretvaranje otpada u vrijedne resurse.

"Jedna posebno uzbudljiva inovacija je integrirana multitrofična akvakultura (IMTA), revolucionarni pristup koji uključuje proizvodnju više vrsta biomase uz tradicionalnu akvakulturu. Ova metoda stvara održiviji i uravnoteženiji ekosustav uzgojem vrsta koje se međusobno nadopunjuju, kao što su ribe, školjke i morske alge. Na primjer, morske alge mogu apsorbirati višak hranjivih tvari iz uzgoja ribe, smanjujući utjecaj na okoliš, a istovremeno pružaju dodatni izvor biomase za hranu, hranu za životinje ili bioenergiju. IMTA ne samo da poboljšava održivost akvakulture, već također doprinosi učinkovitosti resursa i biološkoj raznolikosti", pojašnjavaju naši sugovornici.

Iako akvakultura može imati veliki ekološki otisak, norveška tehnologija omogućuje održivu proizvodnju ribe s manjim utjecajem na okoliš. Tako je Bluegreen Technologies stvorio Marine Donut, potopljeni zatvoreni ili poluzatvoreni sustav za uzgoj lososa. Objekti imaju duboki dovod vode kako bi se osigurala optimalna kvaliteta vode. Morska krafna posebno je korisna u kasnijim fazama proizvodnje ribe, u razdoblju prije klanja, jer su najveće ribe najosjetljivije na morske uši. Osim toga, FishGLOBE je u međuvremenu razvio potpuno zatvorenu, mobilnu jedinicu za uzgoj ribe u obliku kugle. Morska voda se pumpa u spremnik s dubine od 15 m ili više – ispod "pojasa morskih ušiju". Spremnik FishGLOBE ne samo da pruža čišće i zdravije okruženje za uzgojeni losos, već također može spriječiti da se morske uši pričvrste na kožu.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

Država koristi svoju kupovnu moć kroz zelene politike javne nabave

"Ocean Forest osnovali su Lerøy Seafood Group i organizacija za zaštitu okoliša Bellona. Tvrtka koristi fosfor, dušik i CO₂ oslobođene iz ribogojilišta za uzgoj šećernih algi i dagnji. Ovo je izvrstan primjer kružnog gospodarstva u praksi, s održivom proizvodnjom hrane i smanjenjem CO₂ kao dodatnom pogodnošću. Arctic Bioscience, na primjer, proizvodi ulje kavijara bogato omega-3 fosfolipidima ekstrahiranim iz ikre haringe, sporednog toka iz ribolova haringe. N2 Applied razvio je tehnologiju koja poljoprivrednicima omogućuje proizvodnju dušičnog gnojiva na vlastitim farmama, fiksiranjem dušika iz zraka i njegovom reakcijom s amonijakom koji se nalazi u gnoju njihove stoke. Postoji mnogo, mnogo više inovativnih rješenja, a sva se mogu detaljno istražiti putem web stranice Business Norway", pojasnili su u norveškom veleposlanstvu.

Norveška je suptilno integrirala održivost u svakodnevni život kroz niz dobro promišljenih inicijativa osmišljenih za transformaciju obrazaca potrošnje i rješavanje šireg problema konzumerizma. U središtu ovih napora je Strategija kružnog gospodarstva, koja motivira tvrtke da stvaraju proizvode imajući na umu dugovječnost i mogućnost recikliranja, zadržavajući materijale u upotrebi dulje vrijeme i smanjujući otpad, kažu u norveškom veleposlanstvu. Ovu strategiju podupire Norveška strategija za plastiku, koja se zalaže za održive alternative plastici i provodi strože propise o plastici za jednokratnu upotrebu, s ciljem smanjenja količine plastičnog otpada koji završava na odlagalištima i u oceanima.

"Javne institucije također igraju ključnu ulogu. Država koristi svoju kupovnu moć kroz zelene politike javne nabave, osiguravajući da škole, bolnice i vladini uredi daju prednost ekološki prihvatljivim proizvodima. Čak se i bacanje hrane rješava kreativno: oslobođenje od PDV-a na donirani višak hrane olakšalo je tvrtkama preusmjeravanje neprodanih artikala u dobrotvorne svrhe, smanjujući otpad i podržavajući zajednice. Norveška poduzeća također igraju ključnu ulogu u očuvanju okoliša. Na primjer, Hurtigruten je u suradnji sa SINTEF-om i drugim velikim pomorskim igračima iz Norveške pokrenuo inicijativu Sea Zero. Ovaj projekt istražuje napredna rješenja u energetskoj učinkovitosti i baterijskoj električnoj energiji za pomorski promet", kažu naši sugovornici.

Održivost i smanjenje otpada

U Norveškoj je kultura kupovine i prodaje rabljene robe postala vrlo popularna, jer se sve više cijeni održivost i smanjenje otpada. Tržište rabljenih predmeta obuhvaća širok raspon, od odjeće i namještaja do elektronike i knjiga. Popularnost online platformi poput Finn.no omogućava ljudima da lako prodaju i kupuju rabljene stvari. Osim ekonomskih i ekoloških razloga, kupovina rabljenih predmeta također odražava norveški duh zajedništva i ponovne upotrebe resursa. Ovaj trend doprinosi smanjenju potrošnje novih proizvoda, čime se smanjuje opterećenje okoliša.

"U Norveškoj kultura rabljene robe uspijeva kao odraz predanosti nacije održivosti i snalažljivosti. Ova kulturna sklonost ponovnoj upotrebi i recikliranju duboko je ukorijenjena u norveškom društvu, utječući na različite aspekte svakodnevnog života. Udio onih koji su kupili rabljenu odjeću i dalje raste. Čak 59 posto odrasle populacije kupilo je rabljenu odjeću, prema istraživanju koje je objavio finn.no. Značajan primjer ovog etosa je tradicionalna norveška odjeća poznata kao bunad. Ovi zamršeno dizajnirani kostimi, koji se često prenose generacijama, utjelovljuju praksu vrednovanja i očuvanja odjeće. Bunad ne služi samo kao svečana odjeća, već simbolizira i povezanost s baštinom i razborito korištenje resursa", pojašnjavaju u veleposlanstvu Kraljevine Norveške.

FOTO: Fredrik Ahlsen/Visit Norway

Privlačnost rabljene robe u Norveškoj posebno je snažna među mlađim generacijama, koje su motivirane brigom za okoliš i isplativošću. Ova demografska promjena dovela je do širenja trgovina rabljenom robom, internetskih platformi za preprodaju i događaja razmjene u zajednici, čineći rabljenu kupovinu dostupnijom i društveno prihvaćenijom, kažu naši sugovornici. Kupnja rabljenih proizvoda smatra se trendom. Norveška aplikacija "Tise" važno je mjesto za prodaju rabljenih proizvoda kao stranica i aplikacija "Finn" na kojoj možete pronaći sve, od odjeće do poslova. Najveći prodavač rabljenih proizvoda u Norveškoj je Fretex.