PODACI ZA LIPANJ

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj, brojke drugi mjesec ispod 100 tisuća

Autor

kj/h

Krajem lipnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 98.709 nezaposlenih osoba, što je 7089 osoba ili 6,7 posto manje nego u lipnju 2022. godine i najniži broj nezaposlenih u posljednjih 40-tak godina, pokazuju podaci HZZ-a objavljeni u ponedjeljak.

10.07.2023. u 16:58
Ispiši članak

Lipanj je drugi mjesec za redom u kojem je broj nezaposlenih ispod 100 tisuća. U svibnju je naime broj nezaposlenih prvi puta od 1982. godine pao ispod te brojke.

No, u odnosu na svibanj, broj nezaposlenih u ovogodišnjem lipnju bio je za 951 osobu ili jedan posto viši, što je prvi rast njihova broja nakon četiri mjeseca pada na mjesečnoj razini.

Prema dnevnim podatcima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 100.935 nezaposlenih, a oglašeno je 20.174 slobodnih radnih mjesta. 

Po podacima HZZ-a, tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 15.341 osoba, što je 23,1 posto više nego u lipnju lani. Pritom je 73,2 posto novoprijavljenih ili 11.222 osobe ba na Zavod došlo izravno iz radnoga odnosa. U tom je mjesecu izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz obrazovanja, 3.695 osoba (33 posto),  prerađivačke industrije, 1.105 osoba (9,9 posto), javne uprave i obrane, 977 osoba (8,7 posto) te trgovine na veliko i malo, 869 osoba (7,8 posto). 

U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušla i 2981 osoba (19,4 posto) iz neaktivnosti, a 1138 osoba (7,4 posto) iz redovitoga školovanja.

Po podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u lipnju je izašlo 14.390 osoba, što je 12,8 posto manje nego u lipnju lani. Od toga je zaposleno 10.976 osoba, i to 10.154 osobe ili 92,5 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 822 osobe ili 7,5 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti. 

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 2387 osoba ili 23,5 posto.

Slijedi trgovina na veliko i malo s 1511 osoba (14,9 posto), prerađivačka industrija s 1191 osoba (11,7 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti gdje je temeljem zasnivanja radnog odnosa u lipnju zaposleno 869 osoba (8,6 posto).

U lipnju je 3414 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2055 osoba ili 20,2 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1089 osoba ili 10,7 posto), Grad Zagreb (925 osoba ili 9,1 posto), te Vukovarsko-srijemska (558 osoba ili 5,5 posto), Dubrovačkoneretvanska (548 osoba ili 5,4 posto) i Primorsko-goranska županija (545 osoba ili 5,4 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.204 ili 16,4 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (12.884 ili 13,1 posto) i Gradu Zagrebu (12.248 ili 12,4 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1020 ili jedan posto).

U lipnju je 16.755 osoba ili 17 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2022. godine za 10,3 posto ili 1932 osobe. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.