NEVJEROJATAN POTEZ Štromar najavio da će energetsku obnovu kuća financirati iz proračuna umjesto iz europskih fondova

Informaciju o toj promjeni Jutarnji je list pronašao u dokumentu "Izmjene i dopune programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine" Ministarstva graditeljstva, koji se do 30. siječnja nalazi na javnom savjetovanju, a u kojem se pojašnjava zašto bi obnovu obiteljskih kuća, umjesto iz bogatog Europskog fonda za regionalni razvoj, bilo najbolje financirati iz državne blagajne.

Ukratko, u Ministarstvu graditeljstva zaključili su kako će financiranje državnim novcem, navodno, znatno olakšati složene europske birokratske procedure, ubrzati cijeli proces realizacije programa, a novac će, pišu dalje, osigurati iz značajnog porasta prihoda od prodaje emisijskih dozvola, točnije 142 milijuna kuna koje će preusmjeriti u sektor energetske učinkovitosti za provedbu Programa energetske obnove obiteljskih kuća u 2019. i 2020. godini.

Analiza opcija

Na odustanak od financiranja putem europskih fondova, obrazlaže dalje Ministarstvo, odlučili su se nakon što je odrađena analiza opcija provedbe poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a u sklopu koje su se razmatrali različiti modaliteti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova te korištenje nacionalnih sredstava.

"Kako se na pozivu za energetsku obnovu obiteljskih kuća očekuje velik broj prijava i posljedično ugovora o provedbi, a radi se o fizičkim osobama kao nositeljima, izazovi i rizici koji su inače karakteristični za sustav upravljanja i kontrole EU fondova višestruko su uvećani. Sukladno zaključcima provedene analize, izrađene su izmjene i dopune programa temeljem kojih će se nastaviti sufinancirati energetska obnova kuća nacionalnim sredstvima.

Odluka je donesena na korist građana kao pojedinačnih prijavitelja, u cilju pojednostavljenja procedura prijave, čija će realizacija sa zadovoljavajuće brzim i efikasnim rezultatom, u razumnim rokovima i prihvatljivim troškovima, podržati javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća", piše u dokumentu.

Slično su potvrdili i u službenom odgovoru u kojem su, međutim, propustili navesti tko je točno obavio spomenutu analizu.

"Analiza je pokazala ocjenu mogućnosti fizičkih osoba da u propisanim rokovima izvrše sve zahtjevne administrativne postupke propisane za prijavu i provedbu projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Dodatni izazov za korisnike bila bi prijava i provedba projekta kroz sustav eFondovi s kojim prosječni građanin nije dovoljno upoznat.

Administrativna opterećenja povezana s procedurama EU financiranja ne podrazumijevaju samo značajno dodatno radno opterećenje za korisnike, nego i značajne rizike od povrata sredstava, što potencijalno vodi i do nezadovoljstva korisnika i do ukupne niske stope iskorištenosti sredstava", stoji u odgovoru.

Ironično, ovakva odluka Ministarstva dolazi nakon što je ta institucija godinama čekala da bi Europska unija izmijenila procedure te omogućila da se na natječaje za obnovu obiteljskih kuća prijave i fizičke osobe.

Štoviše, posljednji javni poziv u ovu svrhu objavljen je 2015., a sufinanciranje je tijekom te i sljedeće godine dobilo 9200 prijavitelja.

Izmjene programa

Sam program je Vlada, na inicijativu Ministarstva graditeljstva, pokrenula 2014. godine te donijela program za razdoblje od 2014. do 2020., a potom je uslijedilo nekoliko njegovih izmjena.

Prvom izmjenom iz 2015. godine bilo je previđeno da se od 2016. u ovu svrhu počnu koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) i za tu je svrhu bilo namijenjeno 30 milijuna eura, no natječaj u konačnici nije mogao biti raspisan jer, piše u dokumentu, "europska regulativa nije prepoznala fizičku osobu kao nositelja projekta".

To je pak izmijenjeno 2018. godine kad je EU omogućila da se na natječaj jave i fizičke osobe, nakon čega je Ministarstvo graditeljstva, piše u dokumentu, "pristupilo iznalaženju optimalnog rješenja između korištenja europskih i nacionalnih sredstva”.

A to optimalno rješenje došlo je u obliku isključivog financiranja nacionalnim sredstvima što je, tvrde u Ministarstvu, iskustvo i ostalih država članica EU koje ovakve programe “provode svojim nacionalnim sredstvima".

Doduše, razlozi ovakve odluke mogli bi ležati i u činjenici da države članice, javna je to tajna, često preferiraju - umjesto europskog - trošiti nacionalni novac jer kod provedbe programa vlastitim sredstvima država nije dužna polagati račune strogim europskim nadzornim tijelima, pa je onda i mogućnost kontrole načina kako se troši novac u najmanju ruku "labavija", piše Jutarnji list.