Neugodna vijest potvrdila očekivanja mnogih: Evo koliko se promijenila cijena hrane

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u svibnju za 0,9 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju i iznosio je u prosjeku 120,4 boda. U odnosu na isti prošlogodišnji mjesec cijene su u svibnju bile niže za 3,4 posto.

Novi podaci pokazuju da su u travnju cijene stagnirale, nakon što su u ožujku na mjesečnoj razini porasle prvi puta od rujna prošle godine.  Najviše su u svibnju poskupjele žitarice, za 6,3 posto u odnosu na travanj.

Odražava to skok cijena pšenica pod utjecajem bojazni da bi nepovoljni vremenski uvjeti mogli naškoditi urodu u Sjevernoj Americi, Europi i crnomorskoj regiji. Poskupio je i kukuruz, zbog pojave bolesti u Argentini i nepovoljnih vremenskih uvjeta u Brazilu.

Foto: HINA/Admir Buljubašić

Rekordna proizvodnja žitarica

Zamjetno su u svibnju porasle i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,8 posto u odnosu na travanj, odražavajući pojačanu potražnju u maloprodajnom i uslužnom sektoru uoči ljetnih praznika i procjene tržišta da će proizvodnja u zapadnoj Europi možda biti slabija nego u prethodnim godinama.

Najviše je pak u svibnju pojeftinio šećer, za 7,5 posto u odnosu na travanj, zahvaljujući dobrom početku žetvene sezone u Brazilu. Uteg cijenama bio je i pad cijena nafte, budući da proizvođači očekuju slabiju potražnju za etanolom.

Biljna ulja pojeftinila su za 2,4 posto, odražavajući pad cijena palminog ulja koji je nadjačao blago poskupljenje sojinog i suncokretovog ulja, izračunali su u FAO-u, istaknuvši smanjenu dostupnost izvoza iz crnomorske regije.

Foto: HINA/Edvard Šušak

Predviđanja za budućnost

Cijene mesa bile su pak više-manje stabilne budući da je poskupljenje svinjetine i ovčetine neutraliziralo više cijene peradi i govedine.

Proizvodnja žitarica porasla je lani za 1,2 posto, na rekordnih 2,847 milijardi tona, ponajprije zahvaljujući skoku proizvodnje kukuruza, izvijestio je FAO u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica.

U novoj sezoni 2024/2025. proizvodnja bi se trebala zadržati na rekordnoj razini, izračunali su. Globalna proizvodnja kukuruza i pšenice trebala bi se smanjiti, procjenjuju u FAO-u, signalizirajući istodobno da će vjerojatno uskoro dodatno sniziti prognozu zbog nepovoljnih vremenskih prilika u crnomorskoj regiji.

Foto: HINA/Tomislav Pavlek

Neznatni porast potrošnje žitarica

Protuteža bi trebala biti veća proizvodnja raži, riže i sirka, napominju. Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni neznatno porasti i dosegnuti novu rekordnu razinu, od 2,851 milijardu tona, potaknuta pojačanom konzumacijom hrane, posebno riže. 

Iz Bruxellesa stigla fenomenalna vijest za Hrvatsku: Ovakvo što o našoj zemlji ne čujemo često

Zalihe žitarica vjerojatno će na kraju nove sezone, u srpnju iduće godine, biti veće za 1,5 posto nego na njezinom početku i dosegnuti rekordnih 897 milijuna tona, procjenjuju u FAO-u. Trgovina žitaricama trebala bi se pak u 2024/2025. smanjiti za 1,3 posto, na 481 milijun tona, uglavnom zbog slabije prodaje kukuruza.