Na svjetskim burzama cijena dionica snažno porasla, strahovanja od recesije ublažena

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao dva posto, na 31.899 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,4 posto, na 3961 bod, a Nasdaq indeks 3,3 posto, na 11.834 boda.

Snažan rast tih indeksa zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine američkih kompanija.

Od 106 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 75,5 posto ostvarilo je veću zaradu nego što se očekivalo.

A u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju ostvarile oko šest posto veću dobit nego u istom lanjskom razdoblju.

"Slika zarada je nešto bolja nego što su se ulagači plašili. No zarade su slabije nego u prethodnim kvartalima i slabije nego što smo se naviknuli", kaže J. Bryant Evans, portfelj menadžer u tvrtki Cozad Asset Management.

A na makroekonomskom frontu situacija se ponešto pogoršava. Prošloga je tjedna objavljeno da je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 251.000, najvišu razinu u osam mjeseci.

Očekuje se i dodatno usporavanje rasta američkog gospodarstva jer će Fed zbog visoke inflacije idućega tjedna ponovno agresivno povećati ključne kamatne stope, najvjerojatnije za 0,75 postotnih bodova.

Idućega tjedna bit će objavljeni i podaci o američkom bruto domaćem proizvodu u drugom tromjesečju. Nikoga ne bi iznenadilo da se pokaže da je gospodarstvo palo na kvartalnoj razini drugo tromjesečje zaredom, što bi značilo da je najveće svjetsko gospodarstvo u recesiji.

A recesija prijeti i Europi zbog energetske krize i rata u Ukrajini. Ipak, te su bojazni ponešto ublažene nakon što je u četvrtak ruski plin počeo opet teći Sjevernim tokom I, najvećim plinovodom između Rusije i Njemačke nakon desetodnevnog prekida zbog remonta.

Danima se strahovalo da bi Rusija mogla smanjiti ili čak obustaviti isporuku plina, što bi zasigurno dodatno potaknulo rast cijena plina i gurnulo Europu u recesiju.

Kako su te bojazni ublažene, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,6 posto, na 7276 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio tri posto, na 13.253 boda, a pariški CAC 2,95 posto, na 6216 bodova.

No na tržištima ne vlada euforija jer je Europska središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2011. godine, i to za 0,50 postotnih bodova, više nego što se očekivalo.

Tako su kamate za refinanciranje banaka podignute na 0,5 posto, kamate na prekonoćne pozajmice bankama na 0,75 posto, a kamate na depozite na nula posto.

Time je ECB završila politiku negativnih kamatnih stopa, koju je vodila od 2014. godine.

"Povećanje kamata ECB-a za 0,50 postotnih bodova mnoge je iznenadilo. No oštro povećanje kamata sada je u svijetu postala norma", kaže Susan Kilsby, ekonomistica u ANZ-u.

Agresivniji nego što se očekivalo potez ECB-a pokazuje da čelnike središnje banke zabrinjava kretanje inflacije u eurozoni na rekordnim razinama, iznad 8,5 posto.

No u Japanu inflacija nije takav problem. U lipnju je inflacija u toj zemlji iznosila 2,2 posto, što znači da središnja banka i dalje može voditi izuzetno poticajnu monetarnu politiku.

Zahvaljujući tome, na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao sedam dana zaredom, pri čemu je u prošlom tjednu skočio 4,2 posto, na 27.914 bodova.