Morski otpad je najveći svjetski ekološki problem: ‘Moramo čuvati Jadran, posljedice mogu biti štetne’

To je naravno rezultiralo i rastućim interesom znanstvene i opće javnosti za istraživanje utjecaja koje otpad iz mora ima na morski ekosustav i očituje se u brojnim privatnim i javnim inicijativama. U međunarodnom okruženju upravo se uloga nevladinog sektora pokazala ključnom za uklanjanje otpada iz mora i prikupljanje podataka o istom.

Globalni problem

Globalno se problem otpada iz mora ističe kao jedna od tri najveće prijetnje ekosustavima mora (uz prelov i klimatske promjene) pa nije čudno da ga prepoznaju UN, različite međunarodne konvencije i EU čiji je Hrvatska pravni sljedbenik pa otpad iz mora pomalo pronalazi put do zakonodavstva.

FOTO: Pixabay

Koliko su važne akcije mora i obala u zaštiti okoliša donosimo u nekoliko tekstova koje uz dopuštenje dr.sc. Pere Tutmana znanstvenog savjetnika u trajnom izboru s Instituta za oceongrafiju i ribarstvo iz Splita prenosimo u cijelosti:

Morski otpad je složeni i sve veći globalni problem zaštite okoliša, prepoznat kao jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja. Prema definiciji, to je bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnog podrijetla, nego ga je proizveo i koristio te odbacio čovjek izravno u more ili je tamo dospio s kopna putem rijeka, odvodnje i kanalizacije ili vjetrom. Oko 80% otpada u more dospijeva iz kopnenih izvora, preostalih 20% rezultat je neodgovornih aktivnosti u pomorskom prometu i ribarstvu. U morskom se okolišu pojavljuje kao plutajući na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu, te naplavljen na obali. Najveći udio morskog otpada čini plastika (70 – 90%), koja može plutati dulje razdoblje i tako dospjeti daleko od mjesta unosa. S vremenom plutajući predmeti postupno obrastaju morskim organizmima i lagano tonu ka dnu gdje se nakupljaju na određenim područjima. Gotovo 70% otpada koji dospije s kopna završi na morskom dnu.

Osim najveće zastupljenosti u okolišu, dodatni problem plastičnog otpada je što se s vremenom raspada na sitne komadiće – mikroplastiku koja predstavlja iznimnu prijetnju za okoliš i živa bića obzirom da može dospjeti u hranidbeni lanac. Morski otpad predstavlja relativno novi globalni problem, ne samo kao negativan pritisak na okoliš uz značajne ekonomske posljedice, nego i kao rizik za zdravlje ljudi. Međutim, problem morskog otpada je tek u posljednje vrijeme zadobio značajniju pažnju budući da je dosegnuta razina sa štetnim posljedicama na ekosustave i organizme, piše 7dnevno.

FOTO: Pixabay

Spoznaje su oskudne

Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna dulje vremena, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne. Podaci znanstvenih istraživanja o njegovoj količini, rasprostranjenosti i sastavu su malobrojni, te kao takvi nedovoljni za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima i trendovima. Napori za uklanjanje morskog otpada naplavljenog na obali i onoga na morskom dnu u plitkom priobalju uglavnom su usmjereni na provođenje lokalnih ekoloških akcija uz sudjelovanje volontera iz ekoloških udruga i ronilačkih klubova. Međutim, ove se aktivnosti provode bez sustavne i usklađene koordinacije, metodologije kao i bilježenja prikupljenih količina. Na taj način, ove hvale vrijedne aktivnosti ostaju bez sustavne evidencije o količinama i sastavu prikupljenog morskog otpada koji bi pohranjeni u odgovarajućoj bazi kasnije mogli poslužiti u znanstvenom objašnjavanju i prezentaciji podataka. Ovi su podaci važni kako bismo mogli dobiti jasnije znanstvene spoznaje o njegovom sastavu, prostornoj rasprostranjenosti i potencijalnim izvorima na području našeg Jadrana.

Hrvatska je članica i potpisnica niza globalnih i regionalnih konvencija o zaštiti mora i na razini EU dužna ih je provoditi, ali primjena postojećeg zakonodavstva u praksi vezanog uz morski otpad ima prostora za poboljšanje kako bi dosegla zadovoljavajuću razinu. Aktivnosti na sprječavanju morskog otpada provode se kroz postojeći krovni Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). S time u vezi, usvojen je i Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (NN 97/2017), kojim se utvrđuju mjere potrebne za postizanje i/ili održavanje dobrog stanja okoliša (DSO; GES – Good Environmental Status), kao i mjere za ostvarivanje ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, te Plan gospodarenja morskim otpadom koji uključuje ključne mjere za ostvarivanje Strateškog cilja 1. Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom.

Planom gospodarenja morskim otpadom za Republiku Hrvatsku predviđena su 4 strateška cilja, od kojih se Strateški cilj 1. ostvaruje uspostavom sustava gospodarenja morskim otpadom i to provedbom sedam specifičnih mjera. Kao specifične mjere za ostvarenje prvog cilja u cijelosti posvećene morskom otpadu su Uspostava mreže za prikupljanje i prihvat morskog otpada putem koćarenja (mjera 1.3.), Prikupljanje otpada na obali putem ekoloških akcija čišćenja (mjera 1.4.), Prikupljanje otpada u moru ronilačkim akcijama (mjera 1.5.), te Prikupljanje izgubljenih ili odbačenih ribolovnih alata (mjera 1.6), koje predviđaju provođenje skupa aktivnosti za uključivanje civilnog sektora u prikupljanju otpada iz mora. Također, planiran je i razvoj sustava evidencije tako prikupljenog otpada s podacima o količinama i sastavu koje je potrebno unijeti u bazu podataka. Kao članica EU, RH je obveznica Okvirne direktive o morskoj strategiji, koja – između ostalog – obvezuje i na poduzimanje mjera prevencije i uklanjanja morskog otpada.

S obzirom da se očito radi o problemu koji se dotiče nekoliko sektora; zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, ribarstva, upravljanja obalnim prostorom, njegovo djelotvorno i učinkovito rješavanje zahtijeva koordinirane pozitivne promjene u nekoliko sektora, odnosno aktivno uključivanje ključnih aktera iz svih navedenih sektora.

Šume imaju nemjerljiv utjecaj na ljude, stručnjak savjetuje: ‘Moramo svi zajedno biti puno odgovorniji’

Organizacije civilnog društva – ekološke udruge i rekreativni ronioci udruženi u ronilačke klubove mogu značajno pridonijeti smanjivanju količina morskog otpada putem ekoloških akcija čišćenja. Otpad naplavljen na obali može se jednostavno ukloniti akcijama čišćenja koje provode ekološke udruge (mjera 1.4.), dok su ključne aktivnosti za uklanjanje morskog otpada iz plitkog priobalja ronilačke ekološke akcije čišćenja (mjera 1.5.) koje provode ronilački klubovi u suradnji sa lokalnom samoupravom. Nadalje, prikupljanje krupnog otpada sa morskog dna koji se zatekne u koćarskim lovinama prilikom ribolova i njegovo odlaganje na za to predviđenim mjestima na obali je vrlo jednostavan i učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u akcije čišćenja morskog dna. Ovakva aktivnost ima dva glavna cilja; izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, te podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti.

U svrhu praćenja, koordinacije i popularizacije provedbe mjera protiv morskog otpada, djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita razvili su platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama kao i prikupljenim količinama morskog otpada (https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/).

Osnovna namjera stvaranja ove baze za unos podataka jest pokušaj da se najednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge i ronilački klubovi koji se aktivno bave ovakvim ekološkim akcijama kako bi se doznao približan broj provedenih akcija; kako bi se objavile informacije o takvim akcijama i posebno se promovirale, te ono sa našeg znanstvenog stanovišta najvažnije – kako bi se ove aktivnosti povezale sa znanstvenim institucijama te se provodile po određenoj metodologiji i poslužile za sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada. Kasnije bi nam ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja količina, raspodjele, te izvora i porijekla takvog otpada.

Svi se trebaju uključiti

Značajnije uključivanje udruga civilnog društva imalo bi veliki potencijal u uklanjanju morskog otpada, kao i podizanju razine ekološke osviještenosti šire javnosti. Uzevši u obzir masovnost ekoloških akcija čišćenja koje se redovito provode svake godine na našoj obali i plitkom podmorju, još se više ističe potreba za usklađenim, organiziranim i sustavnim prikupljanjem i pohranom podataka okoličinama i sastavu morskog otpada. Stoga postoji opravdana potreba za povezivanjem i umrežavanjem udruga civilnog društva, znanstvenih institucija i javnog sektora na zajedničkoj platformi za objavu provedenih ekoloških akcija kao i podataka o količinama prikupljenog otpada u svrhu organizirane provedbe ovih hvalevrijednih akcija kako bi se u potpunosti mogao ostvariti njihov potencijal.

FOTO: Unsplash

Stoga pozivamo sve zainteresirane ekološke udruge kao i ronilačke klubove da nam se jave putem ove stranice kako bi se mogli unijeti i objediniti podaci o provedenim ekološkim akcijama čišćenja morskog otpada na obali i ronilačkih akcija u plitkom priobalju.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.