Mjera pripravništva pokazala se kvalitetnijom od nekadašnjeg stručnog osposobljavanja za rad

Glavni cilj ove mjere bio je omogućiti mladim osobama stjecanje radnog iskustva te usvajanje relevantnih znanja potrebnih za kvalitetnu i ravnopravnu participaciju na tržištu rada. No, ipak SOR kao mjera aktivne politike zapošljavanja pokazala je niz manjkavosti, provedbenih problema, nedostataka kvalitetnog praćenja ishoda osposobljavanja te dovela do direktnih poremećaja na tržištu rada.

Prema stručnim procjenama i analizama kako pojedinih sindikata, tako i udruga poslodavaca ova je mjera trajno poremetila odnose na tržištu rada i u vrijeme gospodarske krize drastično srušila cijenu rada.

Poremećeno tržište rada niskim naknadama za korisnike SOR-a

Naknada za rad je u početku iznosila 1600 kuna da bi kasnije bila povećana na 2400, odnosno 2620,80 kuna.

Ova mjera nije bila zamišljena kao radni odnos. Polaznik mjere imao je sve odgovornosti i obveze prema poslodavcu, međutim, u isto vrijeme nije imao nikakva prava iz radnog odnosa te se prava propisana kolektivnim ugovorima nisu primjenjivala na korisnike mjere stručnog osposobljavanja. Između ostalog, osobe na SOR-u nisu imale pravo na plaćeno bolovanje, tj. pravo na naknadu su imale samo za one dane koje su provele na osposobljavanju. U slučaju ozljede na radu te privremene nesposobnosti za rad također je dolazilo do gubitka dijela naknade za stručno osposobljavanje. Mlade žene na stručnom osposobljavanju nisu imale pravo na porodiljni dopust, kao niti pravo na plaćeno bolovanje u slučaju čuvanja trudnoće. To su samo neke od nelogičnosti te mjere zbog čega su je ponajviše kritizirali sindikalisti, piše Mimladi.hr.

Zapošljavanje na ‘mala vrata’ u javnom sektoru

S druge strane, primjećena je, prema tvrdnjama sindikalista i poslodavaca, nadzastupljenost korištenja ove mjere u javnom sektoru te zloupotreba iste mjere za zaobilaženje zabrane zapošljavanja u javnom i državnom sektoru dok je ta zabrana bila na snazi. Često su nakon korištenja stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe ipak ostajale u radnom odnosu bez javnog natječaja.

Nakon brojnih kritika mjera, ali i promjenom vlasti tj. dolaskom HDZ-a u Banske dvore mjera se prestala koristiti , tj. nije formalno ukinuta, ali se prestala koristiti.

Ne provodi se od 2020. godine

Početkom 2018. u skladu s novim Smjernicama za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, za razdoblje od 2018. do 2020. godine uvedena je zamjenska mjera potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva /pripravništva. Sustav pripravništva postojao je i ranije, ali natječaji za njega, otkada je uvedeno stručno osposobljavanje za rad, na oglasnicima su bili prava rijetkost.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) dodatno su pojasnili učinke i troškove mjere stručnog osposobljavanja.

Za SOR isplaćeno iz proračuna ukupno 3,7 milijardi kuna

Ukupno je u mjeru Stručno osposobljavanje za rad  bez zasnivanja radnog odnosa u razdoblju od 2011. do studenog 2021. bilo uključeno 95.320 osoba, a ukupno je isplaćeno 3.702.093.519,90 kuna. Kako se mjera ne provodi od 2020. godine, radi prethodno važećih uvjeta u mjeru su se radi potrebe korištenja preostalog dijela, uključivale osobe koje su SOR morale prekinuti radi korištenja rodiljnog i/ili roditeljskog dopusta i nakon 2020. godine.

Od toga broja u mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u razdoblju od 2011. do studenoga 2021. bilo je uključeno ukupno 87.157 osoba mlađih od 30 godina ili gotovo 92 posto ukupnog broja korisnika mjere stručnog osposobljavanja, a ukupno je za tu mjeru isplaćeno 3.383.707.887,53 kuna.

Ostalo ih je raditi 23 posto

Da prigovori poslodavaca i sindikata imaju temelja potvrđuju i podaci dobiveni od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako je u razdoblju od 2011. do studenog 2021. godine od 95.320 osoba kojima je istekao ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa njih 21.918 ili 23 posto i nakon 12 mjeseci ostalo zaposleno kod istoga poslodavca i to uglavnom, kako tvrde u HZZ-u, kod poslodavaca iz realnog sektora.

Prema analizama Zavoda ispada kako je jedinični trošak kroz mjeru SOR prema Zakonu o radu, uključivši i djelatnosti gdje je propisano obvezno stažiranje, iznosio čak 180.621 kunu po osobi, odnosno za SOR prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (bez tih djelatnosti) 161.012 kuna, odnosno otprilike tri puta skuplje od jediničnog troška kroz mjeru samozapošljavanja gdje je on 58.457 kuna.

Više od 94 posto pripravnika mlađe od 30 godina

Mjeru su uglavnom koristile osobe s visokoškolskim obrazovanjem te je dolazilo čak i do neravnopravnosti u odnosu na osobe sa srednjoškolskim ili nižim obrazovanjem.

Zamjenska mjera pripravništva koja je uvedena 2018. godine trenutačno, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uključuje 8405 osoba. Ukupno kroz tu mjeru uključeno je od 2018. godine kroz pripravništvo u javnom sektoru 4126 osoba, odnosno 4279 osoba u tzv. realnom sektoru. Od ukupnog broja korisnika 7902 osobe su mlađe od 30 godina, što znači da je više od 94 posto ukupnog broja korisnika ove mjere mlađe od 30 godina.

Za tu mjeru je od početka provedbe mjere pripravništva u realnom i javnom sektoru, dakle od 2018. godine do studenoga 2021. godine, isplaćeno 477,6 milijuna kuna, od čega 337,2 milijuna kuna za pripravništvo u javnom sektoru i 140,4 milijuna kuna za pripravništvo u realnom sektoru.

U realnom sektoru ukoliko poslodavac ima pravilnikom o plaći ili kolektivnim ugovorom definiran iznos plaće za radno mjesto za koje traži potporu, visina godišnje subvencije iznosi 50 posto bruto II plaće ili 75 posto bruto II plaće za osobe s invaliditetom bez gornjeg ograničenja, a izračunava se prema plaći tog radnog mjesta poslodavca. Prosječni godišnji trošak pripravništva u javnom sektoru u 2021. godini iznosio je od 80.000 do 90.000 kuna, a u realnom sektoru je prosječni mjesečni iznos potpore bio oko 3000 kuna.

Ovako se izračunava visina naknade

Postoje, pojašnjavaju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanju, dvije podmjere pripravništva s obzirom na vrstu poslodavca.

U realnom sektoru ako poslodavac ima pravilnikom o plaći ili kolektivnim ugovorom definiran iznos plaće za radno mjesto za koje traži potporu, visina godišnje subvencije iznosi 50 posto bruto II plaće ili 75 posto bruto II plaće za osobe s invaliditetom bez gornjeg ograničenja, a izračunava se prema plaći tog radnog mjesta poslodavca i 50 posto troška prijevoza.

“Ako poslodavac nema pravilnik o plaći ili kolektivni ugovor, visina godišnje subvencije određuje se prema niže navedenim mjesečnim bruto iznosima, a u skladu s obrazovnom razinom osobe te mogućnosti korištenja olakšice pri obračunu doprinosa na plaću.

Polazišna osnova je sljedeća:

-za osobe bez stečene kvalifikacije: minimalna bruto plaća za 2021. godinu;

-za osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem: prosječna bruto plaća u 2020. godini utvrđena Naredbom o iznosima i osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja uz primjenu koeficijenta 0,6;

-za osobe sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja: prosječna bruto plaća u 2020. godini utvrđena Naredbom o iznosima i osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja uz primjenu koeficijenta 0,75 za pojedinu kalendarsku godinu i odgovarajućeg koeficijenta.

Navedeni iznosi predstavljaju minimalni iznos bruto plaće za nezaposlenu osobu temeljem ugovora o radu, neovisno ima li poslodavac pravilnik o plaći ili kolektivni ugovor.

Za osobe za koje poslodavac nema prava koristiti olakšicu za obračun doprinosa na plaću, godišnji iznos subvencije utvrđuje se uvećanjem mjesečnog bruto iznosa za iznos doprinosa na plaću”, ističu s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Najmanji mjesečni iznos bruto jedne plaće za osobu bez stečene kvalifikacije iznosi 4250 kuna, za osobu sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem 5508,60 kuna, a za osobu s visokoškolskim obrazovanjem 6885,75 kuna te se, kako ističu u HZZ-u, na temelju toga obračunava visina naknade u skladu s ranijim pojašnjenjima u svakom konkretnom slučaju.

Plaćen i prijevoz

Kod pripravništva u javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje, predškolski odgoj, socijalna skrb) mjera podrazumijeva 100 iznosa prema iznosu pripravničke plaće, koja iznosi 85 posto plaće radnog mjesta, a sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i trošak prijevoza. Trošak stjecanja pedagoških kompetencija dodatno iznosi do 10.000 kuna.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u razdoblju od 2018. godine do studenoga 2021. godine je od 8405 osoba kojima je istekao ugovor kroz mjeru pripravništva njih 3937 ili čak 44 posto i nakon 12 mjeseci ostalo zaposleno kod istoga poslodavca i to uglavnom kod poslodavaca iz tzv. realnog sektora.

S obzirom na ranije analiziranu mjeru SOR-a tj. stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa taj je postotak kroz mjeru pripravništva gotovo dvostruko veći – 44 posto naspram 23 posto, iako se mjera stručnog osposobljavanja primjenjivala kroz dulje razdoblje.
 

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.