Ministarstvo poljoprivrede odbacuje medijske napise: Netočno je da Hrvatska vraća 3 milijarde kuna za ekološku proizvodnju

Ministarstvo ističe da su obje te informacije objavljene u medijima neprovjerene i potpuno netočne te navodi kako im je "nejasna informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata". 

"Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15 posto sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao", podsjeća Ministarstvo. 

Zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju.

Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine, dodaje se u priopćenju.

S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015., unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno, navodi se, da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljenog prijedloga.  

"Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je 98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača "lažno" i vrlo nepravedna prema njima. 

Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost prisutne. Međutim", ističe Ministarstvo, "kroz redovite kontrole na terenu i inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i sankcioniranju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s vremenom značajno smanjilo broj nepravilnosti".

Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti. Također, podsjeća se, zbog neprovođenja agrotehničkih mjera na određenim površinama je utvrđen nedovoljan sklop biljaka. 

Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu, navodi se dalje, ukupno je za navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja tj. izuzeti su iz potpora te utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih površina za  potporu za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Većina naših poljoprivrednika su, stoji u priopćenju, vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. 

Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali istovremeno brinuti o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane, stoji na kraju priopćenja iz Ministarstva poljoprivrede.