EKSKLUZIVNO Ministarstvo plaćalo tvrtke ITVZ i IGH da štede materijal

Mještani Gunje i okolnih mjesta i podizvođači koji su radili na obnovi kuća za nepravilnosti s plaćanjem, dvostrukim troškovnicima, uporabu jeftinijih i lošijih materijala, te različitu kvalitetu gradnje pojedinih objekata odgovornost uglavnom pripisuju tvrtkama koje su dobile posao obnove poplavljenih područja u Vukovarsko-srijemskoj županiji temeljem javnog poziva o čemu je Direktno nedavno pisao.

No glavna odgovornost ipak leži na Ministarstvu graditeljstva kojem je tada na čelu bila Anka Mrak-Taritaš, Agenciji za pravni promet i poslovanje nekretninama (APN), te tvrtkama zaduženima za nadzor prilikom sanacije/izgradnje objekata. Radi se o 22 tvrtke, od kojih su dvije bile zadužene za koordinaciju svih radova.

Kako saznajemo u Ministarstvu graditeljstva, koordinatori su bili ITVZ d.o.o. (za područje same Gunje) i IGH (za ostala poplavljena područja u Vukovarsko-srijemskoj županiji).

Prema podacima Ministarstva graditeljstva, na poslovima nadzora bile su angažirane sljedeće tvrtke: Gradir, S biro, Jam-ing, MHM inženjering, Institut IGH, Ivanšić-Projekt, Brod Projekt, Dom na kvadrat, PO-Mark, SO-RA Ing, Arhitektur design horizont, Projekti, Arhing, Projektni studio, Daing, Hevisto, Projektni ured Debeljak, Centrum construct, Doming projekt i 3 M projekt.

Glasnogovornica Ministarstva Željka Perić potvrdila nam je "kako su za izvršenje usluga stručnog nadzora na izgradnji, obnovi i sanaciji posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije postojećih stambenih i gospodarskih zgrada koje čine funkcionalnu i gospodarsku cjelinu sklopljeni ugovori s 22 ponuditelja".

Istaknula je kako "dok se ne završe svi radovi na obnovi i dok se ne dostavi svi okončani obračuni po sklopljenim ugovorima o obavljanju poslova stručnog nadzora, APN ne može dati podatak ni pojedinačno niti ukupno isplaćenom iznosu pojedinoj tvrtki za navedene usluge".

Kako prema neslužbenim informacijama, iznosi isplaćeni pojedinim tvrtkama angažiranima za nadzor i koordinaciju premašuju ugovorene iznose s pojedinim tvrtkama za obnovu i izgradnju, odnosno ukupni trošak nadzora i koordinacije radova dosad, navodno, premašuje tridesetak milijuna kuna, zatražili smo odgovore u samim tvrtkama koordinatorima i APN-u.

Na naš upit oglušili su se u APN-u i IGH-u, dok je predsjednik uprave zagrebačkog ITVZ-a Marijan Župan tek kratko odgovorio da se "za sve podatke i informacije za proces obnove u poplavljenim područjima, trebamo obratiti isključivo nadležnim službama Ministarstva graditeljstva ili Agencije za pravni promet i poslovanje nekretninama".

Inače, načelnik Gunje Hrvoje Lucić upravo Marijana Župana i ITVZ krivi za brojne nepravilnosti u Gunji. Prema njegovim riječima, upravo su koordinatori, dakle ITVZ i IGH, krivi za ugradnju jeftinijeg materijala. Kako je kazao, "Marijan Župan ponašao se kao bog i batina, prema mještanima su se odnosili kao prema stoci, a uskratili su i ugradnju dizala u kuću teškog invalida Dina Lučića, inače sina hrvatskog branitelja Željka Lučića".

Kako ističu pojedini izvođači radova, standardni trošak nadzora kreće se od jedan do dva posto investicije, no u slučaju poplavljenih područja u Vukovarsko-srijemskoj županij u priču su uključeni i koordinatori, kojima je isplaćen najveći dio sredstava namijenjenih nadzoru obnove, a navodno se radi o milijunima kuna.

Njihov posao bio je, kako pojašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva, među ostalim povezivanje svih uključenih u obnovu, od projektanata do izvoditelja radova te tvrtki zaduženih za nadzor, uvođenje u posao i kontrola izvršenja ugovornih obveza tvrtki i nadzor svih provedenih radova, određivanje eventualnih dodatnih radova, pregled građevina nakon dovršetka radova, kontrola izvještaja, praćenje plana provedbe Programa obnove, zaključivanje zapisnika s vlasnicima objekata nakon dovršetka radova, rješavanje prigovora i žalbi korisnika obnove, te sudjeluje u primopredaji izgrađenih i obnovljenih objekata vlasnicima.

Dakle, upravo su koordinatori krivi i za slučajeve gdje je nekome uskraćeno pravo na obnovu, jer su upravo oni, dakle, u praksi određivali tempo radova, te procjenjivali tko nema do kraja jasnu vlasničku situaciju te su usporavali radove i prije nego je o tome donesen sudski pravorijek.