Marić: Postoji jako puno prostora za poboljšavanje financijske pismenosti

Marić smatra da se vide pozitivni pomaci, od razine države koja je kroz fiskalnu i proračunsku politiku podigla svijest o važnosti balansiranja između prihoda i rashoda.

Slična načela mogu se primijeniti i na korporativni sustav i svakog pojedinca, kaže Marić, koji je sudjelovao na forumu Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, Ekonomskog fakulteta i Hanza medije, na kojem je predstavljen projekt "Financije za svakoga" i istraživanje provedeno u sklopu toga projekta.

Napominje da se kod financijske pismenosti najviše govori o negativnim rizicima, poput svjetske financijske krize ili kreditima indeksiranima u švicarskim francima. S druge strane, dodaje, financijskim opismenjavanjem valja ne samo smanjiti te negativne rizike, nego povećati pozitivne, u smislu da se građanima kroz dodatnu razinu edukacije omogući kvalitetnije upravljanje svojim financijama.

Marić je upozorio da nedostaje opći pristup u informiranju građana kada je riječ o drugom mirovinskom stupu, kao i općenito o mirovinskoj štednji i davanjima iz plaća, te da ljudi danas u većoj mjeri to istražuju na individualnoj razini.

Pritom je iznio podatak da više od 90 posto mladih koji kreću u radni odnos ne bira mirovinski fond, nego im se on dodjeljuje slučajnim odabirom.

"To samo govori kako je i tu razina financijske pismenosti i informiranosti poprilično niska", ustvrdio je. 

Projekt "Financije za svakoga" uključivao je radionice u sedam hrvatskih gradova s ciljem podizanja financijske pismenosti građana te olakšavanja donošenja svakodnevnih financijskih odluka.

Radionice su održane u razdoblju od listopada do prosinca prošle godine i na njima je sudjelovalo više 350 zainteresiranih građana, a osmislile su ih i vodile docentice Ekonomskog fakulteta Andrea Lučić i Dajana Barbić.  

Kao rezultat radionica nastao je istraživački projekt "Financijskom edukacijom do boljeg života u mirovini".

Ustanovljeno je da Hrvatska ima 44 posto financijski pismenih građana, čime je iznad svjetskog prosjeka, međutim, upozorile su mlade znanstvenice, i dalje 56 posto građana, bez obzira na svoju razinu (ne)pismenosti, svakodnevno donose financijske odluke i koriste financijske usluge. 

Kako su navele, prema istraživanju Hanfe i HNB-a, najmlađa i najstarija populacija su one s najnižom razinom financijske pismenosti, a najviše se nalaze na području Hrvatskog primorja i Dalmacije. 

Na radionicama, koje su bile dostupne svima, građani su se mogli upoznati s raznim aspektima važnima u pogledu financija i s njima povezanih odluka. Pritom, od oko 350 polaznika radionica njih 128 je ispravno sudjelovalo u eksperimentalnom istraživanju odnosno anketi, kojoj je cilj bio utvrditi ima li financijsko obrazovanje, odnosno edukacija kroz radionicu, učinka na razinu financijskog znanja, odnosno na stavove o planiranju mirovine. 

Barbić i Lučić uspjele su dokazati da radionice dovode do većeg financijskog znanja.

Marić: Kuščevićeva inicijativa dobra

Upitan o najavi Ministarstva uprave prema kojoj će građani moći plaćati porezni dug i naknade državi putem POS uređaja odnosno kartica i na rate, ministar Marić je kazao kako u propisima već postoji mogućnost da se poreznom obvezniku po pitanju nastalog poreznog duga može izići ususret putem otplate na 24 rate.

"Inicijativa putem informacijske tehnologije i općenito informatizacije državne uprave, ide u smjeru da se usluga digne na još višu razinu po pitanju efikasnosti i dostupnosti građanima i poreznim obveznicima", rekao je Marić. 

"Sigurno i ta inicijativa ide u smjeru da državna uprava bude zaista pravi servis građanima, a ne sama sebi svrha", dodao je.