Marić: Porezna reforma će u strukturi potrošnje prosječnoj obitelji donijeti uštedu od 872 kune godišnje

Marić je na konferenciji za novinare u Banskim dvorima predstavio novine u sustavu poreza na dodatnu vrijednost (PDV), na dohodak te u sustavu doprinosa, ističući kako je to nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja koje je krenulo poreznom reformom s kraja 2016. godine. 

Kako bi se smanjio regresivni efekt PDV-a od početka iduće godine bi se smanjila stopa PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso i ribu, voće i povrće te pelene. 

Podsjećajući da su u poreznoj reformi smanjene stope PDV-a i za isporuku električne energije i odvoz smeća, Marić je ustvrdio da se s tim smanjenjem za stanovanje te planiranim smanjenjem stope PDV-a za svježe voće i ribu te voće i povrće, "dolazi do iznosa od gotovo dvije trećine potrošnje prosječne hrvatske obitelji s najnižim dohotkom". 

"Naše računice pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena, jer mi ne možemo narediti ali tržište mesa i ribe je itekako konkurentno i smatramo da će odraditi svoje, ovo u strukturi potrošnje na prosječnoj hrvatskoj obitelji bilo na razini od 872 kune godišnje", projekcija je koju je iznio ministar za najavljeno sniženje stope PDV-a na određene proizvode od početka iduće godine. 

Novina u sustavu PDV-a, a koja je usmjerena učinkovitosti ubiranja i smanjenju različitih vrsta zlouporaba, je i da bi porezni obveznici ušli u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada da ulaze s početkom iduće kalendarske godine. 

Ministar financija je podsjetio poduzetnici imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Za odbitak pretporeza smo dobili suglasnost Europske komisije, ali je ona naznačila da utvrđenje praga nije osnovano te će se taj prag od 400.000 kuna brisati. Znači, poduzetnicima ostaje olakšica odbitka od 50 posto pretporeza, ali se eliminira prag vrijednosti, naglasio je. 

Ukidanje doprinosa za ozljede na radu i zapošljavanje, uz povećanje doprinosa za zdravstveno

U sustavu doprinosa na plaće, Marić kaže kako bi se ukinuli doprinosi od 0,5 posto za ozljede na radu, koji ide Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), kao i doprinos od 1,7 posto za zapošljavanje, koje ide Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ). 

No, zato bi se povećao doprinos za zdravstveno osiguranje - s 15 na 16,5 posto. 

Prema tom prijedlogu, umanjio bi se trošak poslodavcima za oko 900 milijuna kuna, dok bi povećanje doprinosa za zdravstveni sustava značilo 1,35 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.

Kod poreza na dohodak najavio je širenje razreda za oporezivanje stopom od 24 posto. 

Naime, stopa poreza na dohodak od 24 posto sada se primjenjuje na dohotke do 17.500 kuna, dok se dohodak iznad tog iznosa oporezuje po stopi od 36 posto. No, po novome bi se prag za oporezivanje stopom od 36 posto podigao sa 17.500 na 30.000 kuna.

"Time ciljamo prema viskoobrazovanim kadrovima, prema ICT-u, medicini, farmaciji", rekao je. 

Novine se predviđaju i kod paušalnog oporezivana prije svega privatnih malih iznajmljivača u turizmu. "Kod njih način i obračun ukupnog iznosa datira još iz 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. No, okolnosti su se bitno promijenile", rekao je Marić, najavljujući da bi se zakonom sada definirale najniže i najviše granice za paušalno oporezivanje dok bi se sam iznos prepustio lokalnim jedinicama.  

Kao novine od početka iduće godine ministar je najavio i smanjenje stope poreza na promet nekretninama, sa 4 na 3 posto.

U trošarinskom sustavu, kaže, prihvaćen je apel autoprijevoznika u robnom cestovnom prijevozu (cargo prijevoz), kojima bi se, uz propisane uvjete, vratio dio iznosa, najviše do minimalne trošarine. Ta je minimalna trošarina sada 330 eura na tisuću litara derivata, rekao je Marić. 

Kako je najavio, nakon današnjeg predstavljanja poreznih izmjena one će ići u prethodnu procjenu, a sredinom kolovoza paket zakona koje to reguliraju ići će u javno savjetovanje, koje će trajati dva-tri tjedna. Tako bi ti zakonski prijedlozi u Vladinoj proceduri i na sjednici Vlade bili u drugoj polovici rujana, ići će u dva saborska čitanja te bi stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine. 

Plenković: "Hoće li će biti još nekih modifikacija? Moguće"

Na upit novinara kako gleda na prijedloge pojedinih koalicijskih partnera koji ka podizanju neoporezivog dijela plaće sa 3.800 na 5.000 kuna ili da se na plaću do 5.000 kuna plaća 50 posto doprinosa, premijer Andrej Plenković odgovorio je da će konačna verzija poreznih izmjena biti ona koju usvoji Hrvatski sabor.

Sada, podsjetio je, slijede interne procedure, javno savjetovanje, potom koordinacija na Vladi, izrada dokumenata, mišljenja svih resora, dva čitanja u Hrvatskom saboru... "Bit će to vježba od nekoliko mjeseci", smatra Plenković.

Istaknuo je i da je njegov načelni dojam s jučerašnjeg sastanka s koalicijskim partnerima na kojem im je prezentirana porezna reforma da su oni smjerom vrlo zadovoljni.

"Smatraju da smo primjereno pogodili ono što nam se čini da je dobro i korisno za hrvatske građane. Da li će biti još nekih modifikacija? Moguće. Ali nastojat ćemo da sve ono što radimo bude održivo", poručio je Plenković.

Napomenuo je da je cilj Vlade da se donese proračun koji može s prihodne strane osigurati da se na rashodnoj strani napravi sve ono što su su zacrtali kao prioritete.

"Ako negdje dođe do neuravnoteženja, onda ponovno idemo u fazu deficita, a to je ono što ja ne želim kao predsjednik Vlade”, poručio je. 

Nije predviđena daljnja relaksacija u smislu poreza na dobit

Na upit hoće li biti izmjena poreza na dobit, Marić je podsjetio da je u prvom krugu poreznih izmjena smanjena stopa poreza na dobit s 20 na 18 posto, a na 12 posto za sve poduzetnike koji prvu godinu imaju promet manji od 3 milijuna kuna.

"Na tom tragu sigurno da jesmo dalje razmišljali, ali opet ponavljam u ovom koraku nismo predvidjeli daljnju relaksaciju i rasterećenje u smislu poreza na dobit. Ali to sigurno ne treba zanemariti za neke sljedeće korake", rekao je. 

Upravo je smanjenje stope poreza na dohodak naveo kao primjer da "u poreznom sustavu vrlo često manje znači ujedno i više". Naime, snižavanje stope poreza na dobit podiglo je prihode od poreza na dobit za više od 15 posto u 2018. godini, istaknuo je Marić.