Marić odgovorio Grčiću na tvrdnje da su projekcije gospodarskog rasta konzervativne: To je neozbiljno!

U 2018. godini predviđa se realni rast BDP-a od 2,9 posto, godinu kasnije 2,6 posto, a u 2020. godini rast za 2,5 posto. Radi se o konzervativnom planiranju, baznom scenariju, no radit će se na tome da ti postotci na kraju budu veći, istaknuo je Marić na skupu Hrvatskih izvoznika "Ekonomske politike RH i očekivanja za 2018. godinu".

Kao jedno od pitanja u raspravi izneseno je upravo pitanje jesu li projicirane stope gospodarskog rasta za sljedeće tri godine postavljene previše konzervativno, odnosno neambiciozno, a na preoprezno je planiranje upozorio i saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić, koji smatra da bi planirane stope trebale biti puno veće, jer su i potrebe takve.

Ministar financija odgovara, pak, da bi napuhavanje prihodovne strane proračuna bilo neozbiljno te da bi to za sobom povuklo niz drugih problema.

Marić je uz ostalo istaknuo i kako je nova ciljana razina proračunskog deficita za ovu godinu 0,6 posto BDP-a, dodatnih tri milijarde kuna manje u odnosu na originalni plan. Za iduću godinu planiran je deficit od 0,5 posto BDP-a, 2019 godine ide se na balansirani proračun, a 2020. bi trebao biti ostvaren suficit od 0,9 posto.

"Dvije godine za redom imamo jedan vrlo jasan, vrlo odgovoran i vjerodostojan trend koji znači odgovorno planiranje a rezultati su čak i bolji od plana", naglasio je Marić. 

Dodao je i kako mu je to bio dodatni argument kod međunarodnih investitora, spomenuvši kako je prošlotjedno izdanje euroobveznice bilo do sada najpovoljnije i ujedno najdulje ročnosti. 

Promjena poreznog sustava je nužna

Hrvatska je prošli tjedan izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, a taj će se novac koristiti za otplatu i refinanciranje dugova cestarskog sektora.

Ministar Marić je poručio i kako se radi na stabilnom i predvidljivom poreznom sustavu u nadolazećim godinama, što je posebno potrebno hrvatskim izvoznicima.

U cilju ostvarenja fiskalne održivosti, naglasak Vlade je na daljnjem poreznom rasterećenju i provedbi strukturnih reformi. U tom je kontekstu Marić uz ostalo spomenuo povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 230.000 kuna na 300.000 kuna u idućoj godini, mogućnost odbitka pretporeza u iznosu od 50 posto za poduzetnike za troškove nabave osobnih automobila, itd. 

U raspravi je upozoreno i na probleme uvozne ovisnosti, na problematične sektore koji smanjuju konkurentnost i rast hrvatskog gospodarstva odnosno na potrebu reformi javne uprave (kvalitetnije valoriziranje rada i nagrađivanja najboljih), pravosuđa, obrazovnog, mirovinskog i zdravstvenog sustava (racionalizacija troškova, funkcionalna integracija bolnica, bolje upravljanje nezdravstvenim ustanovama).

Strukturne reforme i njihova implementacija, smatra Marić, nužni su i zbog što bržeg uvođenja eura.

Što prije u eurozonu

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago zaziva što raniji ulazak u eurozonu. 

"Činjenica je da imamo monetarnu politiku koja se ne provodi", rekao je Bago, koji bi želio znati i koji je rok za uvođenje eura, no ministar Marić ih nije precizirao. 

Spominjanje, pak, monetarne politike potaknulo je i raspravu o tomu što je Hrvatska narodna banka u proteklim razdobljima mogla, a nije učinila kako bi pomogla hrvatskim izvoznicima. 

Profesorica zagrebačkog ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov upitala je primjerice što će biti ako dođe nova kriza, hoće li HNB opet braniti stabilnost tečaja. HNB, po njezinim riječima, ne zanima ni stopa zaposlenosti ni kamatne stope, već samo tečaj. 

Sindikalist Krešimir Sever upozorio je na masovni i iznimno zabrinjavajući egzodusa većinom mladih, visokoobrazovanim ljudi, navodeći uz ostalo kako oni prije svega odlaze zbog mizernih plaća.