Marić: Idućeg utorka trebala bi pasti cijena goriva, a razdoblju niskih kamatnih stopa je došao kraj

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade hoće li uredba koju je Vlada danas donijela pomoći u zaustavljanju rasta cijena goriva, Marić je kazao da se tom uredbom, uz dosadanje mjere ograničavanja marže na 75 lipa za dizel i benzin, odnosno 50 lipa za plavi dizel, snižavanje trošarina za dizel za 20 lipa i 40 za benzin, dodatno utječe na ukupnu cijenu goriva.

Temeljem ovoga s čim trenutno raspolažemo i ove uredbe Vlade, idući utorak bi trebalo doći do korekcije na niže u smislu maloprodajnih cijena, kazao je napominjući kako će cijene biti poznate u ponedjeljak. Na pitanje hoće li biti ispod 12 kuna rekao je da ne bi ulazio u spekulacije.

Vlada je u četvrtak donijela uredbu kojom se radi suzbijanja poskupljenja goriva distributerima do kraja godine  bitno smanjuje posebna naknada za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište, s 30 lipa na jednu lipa do megadžulu (MJ) što bi u maloprodaji trebalo rezultirati s 50 lipa nižom cijenom goriva po litri.

Vezano uz prijevoznike na koje najviše utječe rast cijena goriva, Marić je kazao kako se radi na rješenju problema.

Prema prijevoznicima se, kako je rekao, išlo stimulativno još i puno prije ove krize. "U jednom trenutku smo identificirali da možemo potencijalno gubiti konkurentnost u odnosu na zemlje u okruženju obzirom na problematiku tzv. minimalne trošarine u cijeni goriva i jasno smo na to reagirali", kazao je.

Iznio je podatke za prošlu godinu, prema kojima je za nešto više od 3.000 poslovnih subjekata koji se bave prijevozom putnika i roba izvršen povrat trošarine do minimalne razine u iznosu od 223 milijuna kuna.

"Što se tiče ovih aktualnih, dodatnih izazova, kao što je predsjednik Vlade rekao, radi se na tome", istaknuo je Marić. Premijer Andrej Plenković, naime, u uvodu sjednice Vlade u četvrtak izjavio je da se radi na nalaženju rješenja za autobusne prijevoznike, koji ovih dana upozoravaju da je zbog visokih cijena goriva ugroženo njihovo poslovanje.

Sredinom travnja ažurirana procjena inflacije za 2022.

Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio podatak o rastu godišnje stope inflacije u veljači za 6,3 posto, najviše od kolovoza 2008. godine. Marić je u četvrtak istaknuo da je taj podatak na tragu onoga što je Vlada najavljivala o ubrzanju infalcije u prvoj polovini ove godine. 

Međutim, ističe da Hrvatska i dalje ne odstupa po inflaciji već je na razini prosjeka EU, dok su neke zemlje poput baltičkih država zabilježile dvoznamenkaste stope inflacije.

"Inflacija je već neko vrijeme jedna od važnijih makroekonomskih varijabli. Cijeli ovaj paket Vladinih mjera, uključujući i zakon o PDV-u, usmjeren je da utječe na njezino ublažavanje", izjavio je Marić.

Marić je za sredinu travnja najavio ažuriranje Vladinih makroekonomskih projekcija za 2022. godinu i to u sklopu programa konvergencije koji je Vlada dužna poslati EK do kraja idućega mjeseca, pa će u sklopu toga izaći i s novim procjenama inflacije. Podsjetimo, sadašnja prognoza Vlade je prosječna stopa inflacije u 2022. od 2,5 posto. 

"Najveći fokus nam je na procjeni stope inflacije. Nakon što ona proteklih dosta godina uopće nije bila tema, a uvijek bi se fokusirali na procjenu rasta BDP-a, zaposlenosti i pojedinih stastavnica BDP-a i sl., sad će inflacija imati veliku važnost", istaknuo je Marić.

U pripremi izdanje međunarodne obveznice

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi utjecaja rata u Ukrajini na financijska tržišta, Marić je istaknuo da neminovno da bilo kakva događanja koja imaju veze s nekim oružanim sukobima imaju efekta na financijska tržišta.

"I u prvom koraku to se prije svega vidi u rastu prinosa, dakle cijene odnosno kamata. I to se vidi i po našim obveznicama", ustvrdio je napomenuvši da Hrvatska nije ništa loše napravila nego jednostavno na svim tržištima i za sve obveznice prinosi su 'otišli gore'. Međutim, rekao je i da Hrvatska i dalje ima dobru reputaciju a međunarodnim i na domaćim tržištima.

Najavio je kako je u pripremi izdanje međunarodne obveznice, jer 27. svibnja dospijeva na naplatu jedna međunarodna obveznica u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Potom su tu još dvije obveznice od oko milijarde eura na domaćem tržištu koje dospijevaju u srpnju, a u međuvremenu i dospijeća nekih kreditnih obveza, odnosno jedna velika tranša trezorskih zapisa svibnju, naveo je.

"Sve predradnje smo odradili, međutim sada egzekucija koincidira sa ovim okolnostima kada su okolnosti na međunarodnim i domaćim tržištima pogoršane", rekao je Marić. "Imamo svi skupa vjeru da znamo što radimo i da ćemo napraviti to na pravi način i adekvatno i uspješno realizirati i refinancirati sve naše obveze i ispuniti sve naše potrebe", istaknuo je.

Razdoblju niskih kamatnih stopa došao kraj

Marić je kazao i kako smo dugo vremena živjeli u razdoblju gdje je likvidnosti bilo na pretek, pa su posljedično kamatne stope bile na povijesnim minimumima, čak i negativne.

"Tom razdoblju je zbog raznoraznih razloga došao kraj i sukladno tome smo se i pripremali, jer ništa ne može dovijeka trajati", istaknuo je napominjući kako se prati dinamika i kako će te bazne kamatne stope ići gore.

"Na nama je da činimo sve da premija rizika za Hrvatsku i dalje bude što niža, odnosno da naša reputacija u domaćim i međunarodnim krugovima bude što bolja. Gospodarstvo, javne financije, monetarna politika, politička stabilnost, da sve ide u smjeru toga da premiju rizika koju plaća Hrvatska bude što niža", istaknuo je.