Marić i Vujčić smatraju da će kriterij inflacije za ulazak u eurozonu biti ispunjen

Govoreći na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Marić je podsjetio da je Vlada prije nekoliko dana poslala u Bruxelles program konvergencije, pa se tako sada očekuje ocjena konvergencije i izvješća koja će objaviti ECB i Europska komisija, nakon čega bi trebalo uslijediti testiranje tzv. mastriških kriterija, pri čemu je najveći fokus na inflaciji.

Marić je napomenuo je da je prosječna inflacija u Hrvatskoj za prva tri mjeseca iznosila 6,3 posto, što je točno na razini prosjeka eurozone, a blago ispod prosjeka EU-a.

Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija, deficit proračuna i javni dug.

Prema kriteriju iz Maastrichta, pojasnio je Marić, gleda se stopa inflacije u zadnjih 12 mjeseci, no ne u odnosu na prosjek svih, već tri zemlje s najnižom stopom inflacije. U praksi, to znači da bi stopa inflacije u Hrvatskoj smjela biti veća najviše za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prosječnu stopu inflacije u tri zemlje Unije s najnižom inflacijom.

No, Marić je napomenuo da ta odredba sama po sebi nije toliko jasno i egzaktno definirana, već je ostavljena određena diskrecijska mogućnost Komisiji i ECB-u da neke od zemalja isključi iz izračuna, a što se primjerice dogodilo i 2014. godine.

"Rekao je da ništa ne želi prejudicirati, no smatra i da europski partneri u potpunosti razumiju da ubrzanje inflacije u Hrvatskoj po ničemu ne odskače od situacije u Uniji. Očekujući i podatke o inflaciji za travanj, ali gledano i na ono sve što je bilo prije. Duboko vjerujemo da će Hrvatska ispuniti i taj preostali kriterij", poručio je Marić.

Inače, ciljani datum za ulazak Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine.

U izjavama nakon sjednice, Marić je rekao da se glavna zabrinutost građana oko eura odnosi na rast inflacije zbog zaokruživanja cijena "na više", no i još jednom podsjetio da je inflatorni efekt od uvođenja eura kod sedam zemalja koje su ga zadnje uvele iznosio u prosjeku 0,2-0,4 postotna boda, jednokratno u prvoj godini.

Obzirom na to da Vlada prognozira ovogodišnji rast inflacije od 7,8 posto, to je puno više no što bi sam čin uvođenja eura mogao i trebao pridonijeti samoj toj inflaciji, rekao je Marić.

Podsjetio je i na obavezu dvojnog iskazivanja cijena, a važnom je apostrofirao i ulogu civilnog društva, odnosno udruga za zaštitu potrošača, koje bi se trebale aktivirati u praćenju cijena, a kako bi se spriječio "lov u mutnom" i neopravdano podizanje cijena.

Važnost članstva u eurozoni u vremenima krize

Guverner Vujčić je istaknuo da nikada do sada referentna vrijednost koju zemlja mora zadovoljiti kako bi ušla u eurozonu nije bila niža od prosjeka inflacije u samoj eurozoni.

"Ako to bude tako, onda bi i Hrvatska trebala moći zadovoljiti kriterij jer bilo bi pomalo čudno zahtijevati od zemlje da ima nižu inflaciju od eurozone u koju ulazi", izjavio je Vujčić.

Istaknuo je i važnost članstva u eurozoni u vremenima krize jer ih je tako lakše prebroditi i posljedice su značajno manje.

"I zaostajanje Hrvatske u rastu u zadnjem desetljeću posljedica je toga što je u krizama padala značajno više no druge zemlje", rekao je Vujčić, apostrofirajući da samo uvođenje eura neće predstavljati značajan dodatni inflacijski pritisak.

Upitan o tome gdje će se nakon uvođenja eura skladištiti kovanice kuna, Vujčić je rekao da će to dogovoriti s Ministarstvom obrane i da će biti pronađeno rješenje, koje će se znati nakon što će se i do kraja utvrditi način pohrane.

"Postoje dvije varijante, jedna je korištenje postojećih kapaciteta, a druga izgradnja novih", rekao je Vujčić. 

Vujčić je izvijestio i da su probni otkovi kovanica eura s nacionalnom stranom koje su ranije odobrene, već napravljeni, a nakon očekivane odluke u srpnju trebalo bi se krenuti i s punom proizvodnjom.

Prvo dizanje kamatnih stopa od strane ECB-a moguće već u srpnju

Obzirom na to da je američka središnja banka Fed već započela ciklus podizanja kamatnih stopa, novinari su Vujčića pitali kada se isti potez može očekivati i od ECB-a, na što je odgovorio da je još lani najavio da se u ovoj godini može očekivati postupni rast kamatnih stopa, pri čemu se prvenstveno na tržištima obveznica ti efekti već i mogu vidjeti.

"Kada je riječ o ECB-u, ona prvo, do trećeg ovogodišnjeg kvartala, planira obustaviti program kvantitativnog popuštanja, a nakon toga će doći do podizanja kamatnih stopa. Ne zna se kada će to biti, no moguće je da prvo dizanje kamatnih stopa od strane ECB-a bude već u srpnju", izjavio je Vujčić.

Pojasnio je da je dobar dio toga što će se dogoditi kod porasta kamatnih stopa samih središnjih banaka u ovom trenutku već reflektirano na tržište, koje je to unaprijed anticipiralo.

"Kada se nešto najavi, financijska tržišta ne čekaju da se to dogodi već to odmah ugrade u cijenu", rekao je guverner, dodajući i da je uobičajeno da u razdobljima rasta inflacije središnje banke reagiraju podizanjem kamatnih stopa.

Ministarstvo financija sredinom travnja je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura, dospijeća 2032. godine, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 2,875 posto i ostvareni prinos 2,975 posto.

"Kada bi se danas izdavala, referentna kamatna stopa bila bi 33 bazna boda viša, što znači da bi bila skuplja 0,33 posto, pa je tako godišnje na kamatama ušteđeno oko četiri milijuna eura", apostrofirao je Marić. 

"Hrvatsko gospodarstvo najeuriziranije od svih članica EU-a izvan europodručja"

Sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura predsjedao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a na njoj je predstavljen dizajn nacionalne strane na kovanom novcu od jednog eura, konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura, koji će se sutra u drugom čitanju naći u saborskoj raspravi, a podneseni su i izvještaji o napretku u provedbi aktivnosti vezanih uz proces uvođenja eura.

Plenković je apostrofirao da je uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Uniju. Rekao je da će hrvatski građani i gospodarstvo imati koristi od članstva u eurozoni, istaknuvši i da je hrvatsko gospodarstvo najeuriziranije od svih članica EU-a izvan europodručja.

Pritom je naveo da depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama je uz valutnu klauzulu u eurima, a 53 posto robnog i 59 posto robnog uvoza otpada na zemlje europodručja.

"To je sidro u kojem se hrvatsko gospodarstvo praktički već nalazi", poručio je Plenković.

Podsjetio je da je Vlada prošli tjedan, prilikom predstavljanja programa konvergencije, objavila da predviđa rast BDP-a u ovoj godini od tri posto, nadalje, proračunski manjak bi s 2,8 posto BDP-a u ovoj trebao pasti na 1,6 posto u idućoj, a 1,2 posto u 2024. godini. Istodobno, trebalo bi doći i do smanjenja javnog duga -  na 76,2 posto u ovoj, 71,7 posto u idućoj, u 2024. na 68,9 posto, a 2025. na 66,9 posto.

"Sve ovo treba gledati u kontekstu promijenjenih okolnosti, rasta cijena energenata, što utječe na sve procese", izjavio je Plenković, također podsjetivši na prošlotjednu procjenu o rastu inflacije od 7,8 posto u ovoj godini.

Istaknuo je i da je u sklopu Akcijskog plana za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) ispunjeno devet mjera iz četiri područja, koja se odnose na sprječavanje pranja novca, povoljnije poslovno okruženje, poboljšano upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu te jačanje stečajnog okvira.

"Smatramo da će ovakav cjelovit pristup omogućiti da se na razini EU-a i eurozone tijekom lipnja i srpnja provedu sve ključne i konačne odluke za članstvo Hrvatske u eurozoni", poručio je predsjednik Vlade.

Najuspješnije idejno rješenje nacionalne strane na kovanici od jednog eura djelo je autora Jagora Šunde, a tu je i izvedbeno rješenje, autora Davida Čemeljića i Frana Zekana.

Plenković je čestitao autorima, dodajući da "misli da je sada sve dobro prošlo", aludirajući time na ponavljanje natječaja.