Marić: Glavni pokretači razvoja bit će investicije te izvoz roba i usluga, treba raditi na modelu rasta

Marić je istaknuo da su izvoznici i u korona krizi pokazali upornost i izdržljivost te kako i dalje predstavljaju "žilu kucavicu" hrvatskog gospodarstva. I Vladine projekcije za hrvatsko gospodarstvo za iduće tri godine koje je danas predstavio okupljenima prepoznaju izvoz kao jedan od motora rasta.

"Mislim da su izvoznici vrlo jasno prepoznali da su očekivanja Vlade da glavni pokretači rasta, uz tradicionalni doprinos osobne potrošnje, budu investicije i izvoz roba i usluga. Mislim da je to sigurno dobar i zdrav model rasta, no na njemu treba raditi", izjavio je Marić.

Vlada za 2022. prognozira gospodarski rast od 4,4 posto, pri čemu se očekuje da će bruto investicije u fiksni kapital porasti za 2,6 postotnih bodova, a najvećim dijelom putem aktivacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Gledano pojedinačno, najveći pojedinačni doprinos rastu BDP-a u 2022. dolazi od izvoza roba i usluga, koji bi trebao porasti za 5,2 postotna boda.

No, istaknuo je Marić, neto efekt neto izvoza je ipak blago negativan, za 0,5 postotnih bodova, a zbog projiciranog rasta uvoza roba i usluga za 5,7 postotnih bodova, što je posljedica i dalje prisutne značajne ovisnosti hrvatskog gospodarstva o uvozu, izjavio je Marić, apostrofirajući da treba napraviti sve da se ona smanji.

Država u pogledu svoje uloge, rekao je Marić, drži javne financije pod kontrolom, a u administrativnom, poreznom i neporeznom smislu izvoznike i ostale poduzetnike rasterećuje u skladu s mogućnostima, kako bi se stvorili dodatni uvjeti za ulaganja. Izdvojio je i problem poremećaja opskrbnih lanaca, upitavši se je li kao posljedica pandemije i to "novo normalno", zbog čega bi se u većoj mjeri trebalo orijentirati jačanju domaće komponente, ponajviše one proizvodne. 

Ponovio je kako se o samodostatnosti u pogledu hrane govorilo "ravno dva ili tri tjedna" po izbijanju pandemije, pa se tu temu stavilo sa strane, iako je iznimno važna. Osim poremećaja opskrbnih lanaca, jedan od izazova s kojima se poduzetnici susreću je i nedostatak radne snage, upozorio je ministar financija.

Marić: Rast inflacije ne začuđuje

Upitan za komentar daljnjeg ubrzanja rasta inflacije, koja je po danas objavljenim podacima DZS-a u listopadu dosegnula 3,8 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa od veljače 2013. godine, Marić je napomenuo da su proteklih mjeseci prisutni efekti ubrzanja rasta inflacije na godišnjoj razini, no da Vlada za cijelu 2021. i dalje procjenjuje da će inflacija iznositi oko 2,4 posto.

Nažalost, taj efekt nije nešto začuđujuće s obzirom na sve okolnosti, prije svega globalne, no ukupna stopa inflacije u Hrvatskoj i dalje ne odskače od prosjeka EU-a, što je dobro, rekao je Marić.

Kao dobre je apostrofirao i najave europskih institucija, poglavito Europske središnje banke (ECB), i nekih drugih globalnih sličnih institucija, o očekivanjima "ispuhivanja" tog efekta tijekom iduće dvije godine, no i napomenuo da se ne bi samo trebalo čekati da se taj efekt dogodi sam, već promotriti sve mogućnosti monetarne i fiskalne politike kako bi se inflacija zadržala na održivim razinama.

Kao generatore inflacije apostrofirao je cijene energije i prehrambenih artikala, rekavši da su to artikli koje građani možda i najviše uzimaju u obzir, no i napomenuo da u sam izračun ukupne inflacije ulazi oko 900 artikala različitih vrsta.  

Šošić: Inflacija koncentrirana u relativno malom broju proizvoda

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić istaknuo je da je percepcija građana da je inflacija trenutno puno viša od one koju pokazuje službena statistika, što je također objasnio time da je ona koncentrirana u relativno malom broju proizvoda, najčešće onima koji se najviše kupuju, poput prehrambenih proizvoda. Napomenuo je da i cijene određenih sirovina na svjetskim tržištima već padaju, primjerice aluminija i željezne rude.

Profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov kazala je da je rast inflacije u velikoj mjeri izazvao rast cijena energenata, kao i nekih metala i žitarica. "Tu je riječ o takozvanoj inflaciji troškova, kao i ograničenjima na strani ponude", napomenula je.

Kada je riječ o budućnosti, trenutno se ne predviđa neki značajniji, već tek blagi rast cijena energenata poput nafte i plina, izjavila je Ivanov.

Predsjednik Uprave tvrtke E.G.O. Elektro-komponente Domagoj Matasić smatra da trenutne razine rasta cijena energije i materijala nisu realne. "Mi mislimo da se ipak radi o 'balonu' koji će se vratiti na neke razumnije razine (...), no ne na one iz 2019. i ranijih godina", ustvrdio je Matasić.

Predsjednik HIZ-a Darinko Bago istaknuo je i da je u prvih osam mjeseci 2021. obujam industrijske proizvodnje na godišnjoj razini porastao za 7,6 posto, a promet, u financijskom smislu, za 17,4 posto. Razlika između obujma i prometa zapravo govori o povećanju cijena koje su se dogodile, izjavio je Bago, napomenuvši da ne znači da je toliko iznosila i inflacija.

Naime, iznio je podatke po kojima su cijene u izvozu bile skuplje za 26,3 posto, a na domaćem tržištu 11,7 posto.

"Ukoliko EU ne zaustavi ove potencijalne inflacijske trendove, Hrvatska uz trenutnu inflaciju može očekivati i uvoznu inflaciju, a bojim se da ona može biti vrlo neugodna jer mi imamo puno više 'dubioza' no druga gospodarstva, posebno ona razvijena EU-a", upozorio je Bago.

Bago: Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 26 posto

Istaknuo je i da je hrvatski izvoz u prvih osam mjeseci ove godine na godišnjoj razini porastao za 26 posto. Pritom je za hrvatske izvoznike vrlo važno da ih se prepozna kao potencijalne proizvođače onih proizvoda koji su nestali zbog kidanja opskrbnih lanaca. "To je zapravo prekretnica - hoćemo li dugoročno ostati vezani kao ozbiljni dobavljači ili smo samo poslužili privremeno, kao neka vrsta gašenja požara", ustvrdio je Bago.

Rekao je da su ministru Mariću ukazali da bi Vlada u svojim planovima za iduće godine trebala stavljati jači naglasak na digitalnu transformaciju, kako bi Hrvatska postala "digitalno prepoznatljiva".

Mnoge zemlje, poput Njemačke, Italije i Francuske, funkcioniraju po modelu platformi kojima povezuju dobavljače i kupce, pa bi i hrvatskim izvoznicima bilo iznimno važno da dođe na takve platforme, a zadatak je Vlade da pregovara s tim zemljama o načinima kako to ostvariti, poručio je Bago.