MARIĆ 'Aktivacija državne imovine i dalje je dio plana za niži javni dug'

Proračunom za ovu godinu prihodi od privatizacije planirani su, kao i 2016., na razini od 1,4 milijarde kuna. Taj je iznos rebalansom ovogodišnjeg proračuna, usvojenim na jučerašnjoj sjednici Vlade, smanjen na približno 800 milijuna kuna, a sam je ministar financija kazao kako su realizirani prihodi trenutno niži i od 400 milijuna kuna.

 U razgovoru s novinarima nakon što je otvorio konferenciju Instituta za javne financije o izazovima javnog sektora, Marić je na upit da li je onda planirani prihod od privatizacije bio nerealno velik kazao kako je njegovo ministarstvo te prihode unijelo u proračun prema procjeni Ministarstva državne imovine te da vjeruje da će do kraja godine privatizacija polučiti bolje rezultate.

 Ali, ističe ministar financija, "pitanje aktivacije državne imovine i primitaka od privatizacije i dalje ostaje integralni dio plana smanjivanja javnog, duga iako je on ove godine ispod planiranih razina".

 Marić je, naime, uz aktivaciju državne imovine kao poluge za smanjenje javnog duga istaknuo i gospodarski rast te fiskalnu konsolidaciju.

 "Kod fiskalne konsolidacije imamo bolju realizaciju, jer je deficit niži za 2,5 milijarde kuna od planiranog i onda temeljem svega možemo planirati nastavak trenda smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Ali evidentno je da ćemo morati to intenzivirati", kazao je. 

 Pojasnio je i oko 2 milijarde kuna manje prihode od pomoći od planiranih, što se prvenstveno odnosi na nepovučena sredstva iz fondova Europske unije, istaknuvši da se samo radi o sporijoj dinamici njihovog povlačenja, ali da ništa od tih sredstava neće 'propasti'.

 "Plan se radi na temelju onoga što dostavljaju resorna ministarstva koliko će povlačiti sredstava temeljem projekata koje imaju pripremljene. Ovdje ne govorimo o nikakvom propadanju EU sredstava, već usporenim procedurama, ako su žalbe ili određene korekcije u nekom natječaju one ipak uzmu određeno vrijeme, ali se one prenašaju u iduću godinu", izjavio je ministar financija. 

 Osvrnuo se i na stanje u zdravstvu, za koje su rebalansom sredstva uvećana za 1,1 milijardu kuna, ponajprije kako bi se riješila dospjela dugovanja bolnica. Marić ističe kako intervencije da se osigura fiskalna održivost tog sektora više ne bi trebale biti na prihodnoj već na troškovnoj strani, što zahtjeva reformski iskorak.

 "Nitko nije gajio nikakvu iluziju da s time rješavamo sve probleme zdravstvenog sustava. Činimo iskorak koji će značiti skraćivanje rokova plaćanja, poglavito bolnica. Samo ovakve intervencije ne mogu riješiti kompleksnost i fiskalnu održivost zdravstva, nego će sigurno biti potrebno učiniti reformi iskorak koji će obuhvatiti i troškovnu stranu zdravstvenog sustava i koji će učiniti da danas-sutra taj sustav, uz kvalitetu koja je neupitna, imamo i fiskalno održiv sustav", zaključio je.