Lovrinčević: Prebacivanje poreznog tereta na nerezidente trebala je napraviti još Vlada Zorana Milanovića

Lovrinčević je rekao kako su izvori konsolidiranja javnih financija prije svega na prihodovnoj strani proračuna. Oni su zapravo postavljeni kroz poreznu reformu koja je počela početkom prošle godine, tako da je jedan dio tereta proračuna prebačen, u segmentu PDV-a, prema turizmu i ugostiteljstvu, a rasterećeni su neki drugi segmenti. 

"Teret je prebačen jer se procijenilo kako će prošle godine, kako je i bilo, doći do neelastične potražnje i da postoji specifična sigurnosna renta, jer su nam drugi turistički konkurenti izvan tržišta u ovim trenucima, zbog terorizma i sličnih sigurnosnih situacija", rekao je Lovrinčević i dodao kako se to trebalo napraviti još prije četiri godine.

"Ovo je sad peta godina u kojoj Hrvatska ima specifičnu rentu. Sama specifična renta donijela je oko dvije i po do tri milijarde kuna dodatno u državni proračun, što je pridonijelo smanjivanju deficita. Drugi izvor smanjenja deficita su rekordno niske kamate Europske banke na kojima smo uštedjeli milijardu kuna", rekao je naš sugovornik. 

Lovrinčević smatra kako se procjena da postoji neelastična potražnja i specifična sigurnosna renta pokazala točnom i kako je prebacivanje poreznog tereta na nerezidente, odnosno na turizam i ugostiteljstvo, trebala napraviti još Vlada Zorana Milanovića tamo 2014. godine.

"Taj novac treba uprihoditi, jer to nije mali novac. Ako smo samo ove godine uprihodili dvije i po milijarde, kroz četiri godine moglo se uprihoditi 10 milijardi, što je dovoljno za saniranje cijelog zdravstva. No to se nije na vrijeme napravilo", napominje Lovrinčević. 

Lovrinčević podsjeća kako je u inicijalnom prijedlogu porezne reforme Vlade postojao prijedlog o smanjenju opće stope PDV-a, no od toga se odustalo. "Smanjenje opće stope PDV-a pomoglo bi punjenju državnog proračuna, jer se pokazalo kako se kupovna moć građana povećala isključivo kroz poreznu reformu poreza na dohodak, malo se prelilo s tržišta rada", rekao je naš sugovornik. Ekonomski stručnjak napominje kako su emigracijski tokovi dosta jaki, ljudi napuštaju Hrvatsku, a banke u sektoru stanovništva nemaju više koga kreditirati. 

"U principu bi snižavanje stope poreza dalo impuls rasta domaće potražnje, domaćih rezidenata, ali s tim da se snižavanje ne radi na ovom bloku koji se odnosi na nerezidente, odnosno na turizmu i ugostiteljstvu", rekao je Lovrinčević. 

Lovrinčević smatra kako bi se oko Uskrsa trebale raspetljati stvari oko Agrokora i tada ćemo vidjeti kakav će on utjecaj imati na gospodarstvo.

"Ono što će kod Agrokora biti krucijalno je snaga dobavljača Agrokora nakon nagodbe. Koliko će izgubiti u otpisima i kakav će biti njihov položaj nakon gubitaka u potraživanjima", napomenuo je Lovrinčević i objasnio kako hrvatska poduzeća imaju malo kapitala, a puno kredita i tek kad završi raspetljavanje Agrokora, onda će dobavljači morati jedan dio tih potraživanja otpisati na teret kapitala.

"Pitanje je kako će se rasplesti situacija sa snagom tih pojedinih dobavljača i velikih sustava, hoće li se trebati dokapitalizirati i kakva će biti njihova kreditna vrijednost. Nakon toga, njihov kreditni rejting sigurno će biti loš i cijena kapitala vjerojatno će im biti malo veća", zaključio je Željko Lovrinčević.