ZAGREB

Liberalni euroskepticizam na Free Market Road Showu, je li Hrvatska spremna za euro?

Autor

mo/David Maršanić

Free Market Road Show, konferencije koje okupljaju "disidente za slobodno tržište" u više od 30 europskih gradova ponovno je stigao u Zagreb, zahvaljujući Centru za Obnovu Kulture (COK) dr. Stjepe Bartulice i Centra za Austrijsku Ekonomiju iz Beča (AEC). U sklopu konferencije organiziran je panel na temu "Europe and the Eurozone: Is Croatia ready?" (Europa i Eurozona: je li Hrvatska spremna?). Sudionici su mogli zapaziti rijetko viđeni broj ekonomskih stručnjaka koji nastupaju s euroskeptičnih pozicija. 

15.04.2019. u 16:46
Ispiši članak

Na panelu se moglo čuti o problemima koji muče Hrvatsku iz specifične perspektive zagovornikâ slobodnog tržišta, koja nije toliko zastupljena u Hrvatskoj javnosti. Moglo se čuti i podosta alternativnih pozicija poput onih vezanih uz vraćanje zlatnog standarda i korištenje kripto-valuta. 

Ono u čemu se većina sudionika složila je o tome da je uvođenje eura štetno za Hrvatsku. Viceguverner Roman Šubić je iznio poziciju i analizu Narodne banke, koja predlaže uvođenje Eura. Naveo je koristi poput eliminacije valutnog rizika i jeftinijeg kreditiranja. Međutim, u toj poziciji se našao usamljen. Ostali sudionici panela, dr. Robin Harris, dr. Christopher Lingle i Federico Fernández izrazili su se protiv Eura, a dr. Lingle i g. Fernández i za korjenitu reformu monetarnog sustava. 

Povjesničar dr. Robin Harris, nekadašnji savjetnik Margaret Thatcher i Britanac s Hrvatskim državljanstvom, u svojem se govoru izrazito kritički osvrnuo na projekt Eura. 

“Postoje argumenti za i protiv valutne konsolidacije. S jedne strane, manji broj valuta znači manje troškove transakcija i manji rizik. S druge, više valuta u međusobnoj konkurenciji umanjuje rizik da loša odluka jedne od centralnih banaka dovede do špekulativnog balona i nepotrebne recesije. Kao ekonomski liberal preferiram konkurenciju kada je moguća”. 

Euro je politički projekt

"Eurozona je nastala kao rezultat rasprava u 1988 pokrenutih od strane Francuskog socijalista Jacques Delorsa s ciljem stvaranja jedinstvenih Sjedinjenih Država Europe. Kasnije je i Njemačka prihvatila taj plan, nasuprot željama Njemačke javnosti, ali u skladu s interesima njemačkih proizvođača i izvoznika", podsjeća Harris i dodaje kako je utjecajni ekonomist i nobelovac Milton Friedman je upozorio na nastanak tenzija između Juga i Sjevera Europe

"Dvije godine prije konačne odluke, Milton Friedman (utjecajni ekonomist i nobelovac) napisao je kritiku eura, i objasnio zašto neće funkcionirati. Preporučujem svima da ga pročitate. Pozvao bi i hrvatske poličare da ga pročitaju, ali znam da bi to bio gubitak vremena", rekao je Harris. 

Harris je podjetio kako je upravo Milton Friedman rekao kako će uvođenje eura imati suprotan učinak od očekivanog. "Ono će zaoštriti političke tenzije pretvarajući divergentne ekonomske šokove, koje je bez problema mogla apsorbirati promjena tečaja, u izvore dubokih političkih podjela. Političko jedinstvo može otvoriti put monetarnom jedinstvu (kao u SAD-u) ali isto ne vrijedi obratno", podsjeća ugledni povjesničar i dodaje kako se te podjele danas tiču ponajviše Sjeverne Europe na čelu s Njemačkom, koja je od recesije 2008.-09. u nekoj vrsti goloruke borbe s ekonomijama Južne Europe.

"Neka gospodarstva u Eurozoni imaju nisku nezaposlenost, kao što je Njemačka s nezaposlenosti od oko 3%. Ali druga, slabija gospodarstva, s kojima Hrvatska dijeli više toga zajedničkog, imaju izrazito visoku nezaposlenost. Nezaposlenost u Grčkoj je 18%, u Španjolskoj 14%, Italiji 10%, a nezaposlenost mladih u tim zemljama je katastrofalna", rekao je Harris u vom govoru. Dodao je kako te manje produktivne zemlje (a Hrvatska je tu na dnu, uz Bugarsku) mogu teško konkurirati unutar eurozone. "To je zato što ne mogu neovisno devalvirati valutu, tako da konkuriraju cjenovno, nego moraju rušiti plaće, kao u slučaju Grčke, što je politički gotovo nemoguće", objasnio je. 

Uvođenje eura dovodi do gotovo potpunog gubitka suvereniteta

Nadalje, Harris smatra kako je nemoguće imati zajedničku monetarnu uniju bez fiskalne unije. "To Nijemci znaju i misle ispraviti. Nemoguće je dozvoliti jednoj državi da vodi politike koje mogu dovesti do toga da ju ostale zemlje moraju spašavati. Ulazak u Eurozonu prema tome ne znači samo ulazak pod isti monetarni režim, nego će uskoro značiti i gubitak svake Hrvatske autonomije u ekonomskoj politici općenito"

Harris upozorava i na činjenicu kako ne postoji sporazum o napuštanju eura. "Kada izgubite kunu, izgubili ste je zauvijek. Od tada nadalje možete samo prihvatiti odluke iz Bruxessela i Berlina. Te odluke će možda biti mudre, ali neće biti vaše odluke! Osim toga, mogle bi se predstavljati izravnu intervenciju u vaša unutrašnja politička pitanja. Primjerice, u Grčkoj i Italiji EU je nametnula vlastite kandidate za premijera", objašnjava. 

Euro nije uzrok visokog rasta u državama Srednje Europe

Komentirao je i izjave premijera Andreja Plenkovića o navodnoj koristi od eura koje su imale zemlje Srednje Europe. "Uvođenje eura sigurno nije razlog za rast u državama Srednje Europe. Ako premijer misli na Njemačku, Njemačka ekonomija je već bila snažna prije eura. Ako misli na države Srednje i Istočne Europe, onda je naprosto u krivu. Češka, s najnižom nezaposlenosti u Europi nije u eurozoni, Slovačka jest, ali radikalne reforme koje su omogućile rast provedene se prije ulaska u Eurozonu, Mađarska sa zdravim rastom nije u eurozoni i Poljska, kao najuspješnija priča jer je recesije nije niti dotakla, nema euro", smatra Harris. 

"Zaključno, je li Hrvatska spremna za euro? Zasigurno nije. Nisu provedene nikakve strukturne reforme, a nakon odlaska Tim Oreškovića o njima se niti ne govori. Državni sektor je previše glomazan, porezi su preveliki, regulacije guše gospodarstvo, u vlasti nedostaje poštenja, radna snaga odlazi jer nema dobrih poslova i gotovo u potpunosti ovisimo o turizmu, koji je izložen bilo kakvom ozbiljnom šoku (a možemo špekulirati o tome kakav bi to šok mogao biti) i u tom bi slučaju proračun bio opustošen", smatra dr. Robin Harris. 

“Hoće li Hrvatska ikada biti spremna za euro? Ne vidim razloga u prilog toj tezi. Čak i kada ako bi pokrenuli ozbilje reforme, a za to su, s obzirom na sadašnje stanje, izgledi vrlo mali, Hrvatska neće nikada imati produktivni potencijal na razini Njemačkog. I u konačnici, treba li Hrvatska ikada ući u eurozonu? Moje mišljenje je da ne treba. Pitanje eura je samo politički motivirano odvlačenje pažnje od mnogo važnih pitanja ekonomske reforme i na to ne bismo trebali nasjedati". 

Euro je prilika za neodgovorno ponašanje i uzrok sistemskog rizika

Američki ekonomist Christopher Lingle, pripadnik Austrijske škole ekonomije i predavač na sveučilištu Francisco Marroquín u Guatemali, govorio je o problemima eura i centralnog bankarstva općenito. 

"Tema ovog panela je pitanje je li Hrvatska spremna za Euro. Ali jednako tako možemo se pitati je li euro spreman za Hrvatsku?", smatra Lingle. 

Lingle smatra kako slaba gospodarstva Juga i njihove neodgovorne vlade vide Euro kao šansu za pristup jeftinom kreditiranju.

"Naravno, umjesto korištenja niskih kamata za servisiranje dugova i provođenje reformi iste države ih koriste za daljnje i sve veće zaduživanje. Takva situacija dovodi do povećavanja sistemskog rizika na razini eurozone. Bankrot jedne države tada predstavlja značajan udar na euro kao valutu, što će se negativno odraziti na sve države u Eurozoni. Zato je svim državama u interesu spriječiti bankrot jedne članice", kaže ugledni ekonomist.  

Lingle smatra kako sustav eurozone ne može trajati vječno. 

"Koliko će se još država naći u situaciji poput Grčke? Hoće li Njemački porezni obveznici spašavati baš sve te zemlje? Kako je rekao dr. Harris, prije ili kasnije Njemačka će morati nametnuti fiskalnu uniju drugim članicama", smatra Lingle.

Centralno bankarstvo je oblik centralnog planiranja gospodarstva

Dr. Lingle, kao ekonomist Austrijske škole, glavni problem vidi u centralnom bankarstvu kao takvom. "Socijalističke zemlje imale su centralno planiranje u gospodarstvu. Mi danas imamo centralno planiranje u monetarnom sustavu. Kamatne stope, koje su jedna od najvažnijih cijena u gospodarstvu, diktira centralna banka. Novac čini jednu stranu svake transakcije", rekao je Lingle. 

"Neke od alternativa su vraćanje na zlatni standard, ‘slobodno bankarstvo’ (koje se postiže ukidanjem centralne banke), valutni odbor (institucija koja emitira novac prema unaprijed ustanovljenim kriterijima) ili čak korištenje kriptovaluta. Svaka od tih opcija sprečava mogućnost zloupotrebe uloge kreatora monetarne politike za kratkoročni politički probitak", kaže dr. Christopher Lingle. 

Da je devalvacija put do bogatstva, Argentina bi bila bogata a Švicarska siromašna zemlja

Federico Fernández iz Centra za Austrijsku Ekonomiju istaknuo je monetarnu nestabilnost kao osnovni problem sadašnjeg monetarnog sustava. 

"Osnovna zadaća monetarnog sustava je održavanje monetarne stabilnosti. S te strane treba promatrati i rasprave o euru. 2000, Ekvador je unilateralno dolarizirao vlastito gospodarstvo. To je način ‘outsource-anja’ monetarne politike. Za Equador je to bila ispravna odluka. Ja sam za čvrsti monetarni režim i ne zagovaram devalvaciju kao rješenje za sve probleme. Jedan Argentinski ekonomist dao je jednu fantastičnu izjavu, a ta je ‘da je devalvacija put do bogatstva, Argentina bi bila bogata, a Švicarska siromašna zemlja’. Koliko ja vidim, to nije tako", smatra Fernández. 

"Međutim, problem eura je taj da će, nakon što se uvede, postat će savršeni krivac za sve probleme u Hrvatskom gospodarstvu. To se dogodilo u Argentini za režima konvertibilnosti", smatra Fernández koji napominje kako su mnogi u Hrvatskoj već danas skloni kriviti fiksni tečaj s eurom za sve probleme u Hrvatskom gospodarstvu. 

"Postoje neke mjere koje mogu koristiti u svakom slučaju. Primjerice, proširiti pojam zakonskog sredstva plaćanja na sve ono za što se ugovorne strane odluče, primjerice druge valute ili zlato. Mislim da to nije toliko radikalna mjera, i da će ista omogućiti stanovništvu da se na neki način osigura od rizika. Sljedeće, ostavimo kriptovalute da se slobodno razvijaju. Tu se događa puno inovacija i neke od njih mogu biti korisne. I u konačnici, zašto ne razmisliti o 'slobodnom bankarstvu'? U svakom slučaju, važno je govoriti o alternativama sadašnjem monetarnom sustavu", smatra Fernández. 

COK planira uskoro održati još dvije konferencije u Zagrebu; prva o europskim izborima će biti u utorak 7. svibnja, a druga o malim i srednjim poduzećima s njemačkom zakladom Konrad Adenauer predviđena je za 28. svibnja. Sve aktivnosti se mogu pratiti na cok.hr.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.