DOBROVOLJNE AKCIJE PODBACUJU

KRONIČAN MANJAK Zalihe krvi sve manje, KBC-u Rijeka najviše nedostaju A pozitivne i O pozitivne krvne grupe

Autor

Petra Vuka

Zalihe krvi u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu Rijeka na dnevnoj su bazi nedostatne, a dobrovoljne akcije darivanja krvi u posljednje vrijeme redovito podbacuju, kaže dr. Snježana Buneta Skorup, specijalist transfuzijske medicine u Rijeci. S druge strane, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, Irena Jukić poručuje kako je Hrvatska samodostatna budući da Hrvatska transfuzijska služba godišnje prikupi dostatne doze za hrvatsko zdravstvo.

17.02.2019. u 18:38
Ispiši članak

Dobrovoljno darivanje krvi provodi se tijekom cijele godine na akcijama koje organiziraju Gradska društva Crvenog križa sukladno potrebama pojedinih bolnica, a provode ih transfuzijske ustanove prema unaprijed napravljenom planu akcija. Naime, bolnice tijekom listopada tekuće godine iskazuju potrebe za svim krvnim pripravcima za svaki pojedini mjesec iduće godine, a sve u skladu s “potrošnjom” te tekuće godine. Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, kaže kako bolnice ponekad prikažu povećanje potreba ukoliko je plan uvođenja nekih novih zahvata ili otvaranje nekih novih odjela u njihovim bolnicama za iduću godinu.

U cijeloj Hrvatskoj transfuzijska služba godišnje prikupi oko 195.000 doza krvi što je otprilike 46 darivanja na 1000 stanovnika, a time smo, poručuje Jukić, samodostatni budući da je to dostatno za potrebe hrvatskog zdravstva. S njom se ne bi složila dr. Snježana Buneta Skorup, specijalist transfuzijske medicine u Rijeci, koja kaže kako unatoč zalaganju i naporima Crvenog križa da se ostvari dostatan broj doza krvi, rezultati izostaju, ne samo zato što je broj doza koje je Crveni križ planirao manji od stvarno potrebnog, već i zbog toga što se na akcije darivanja krvi ne odaziva niti taj planirani broj davatelja. Dodaje kako je, da bi se zadovoljile potrebe zdravstvenih ustanova, potrebno na godišnjoj razini prikupiti 27.500 doza krvi.

Konkretno, tijekom 2018. godine, KZTM Rijeka je prikupio 23.171, a potrošio 26.270 doza krvi. “Ne treba posebno naglašavati, da se ova situacija, već kontinuirano, ponavlja nekoliko godina i da je raskorak između potreba KBC-a, za dozama krvi, u disproporciji s onim što je Crveni križ spreman i u mogućnosti ispuniti”, kaže Buneta Skorup. Stoga, zalihe krvi u KZTM-u Rijeka su na dnevnoj bazi nedostatne.

Jukić poručuje kako to nije ekskluzivitet Republike Hrvatske, slične situacije se znaju ponekad dogoditi i u razvijenijim zemljama. Dakle, stanje zaliha uvjetovane su potrebama bolesnika. Klinički bolnički centar Rijeka jedan je od najugroženijih po pitanju dostatnih zaliha krvnih pripravaka. Klinički zavod za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka je jedan od četiri regionalna transfuzijska centra u Hrvatskoj, a kao regionalni transfuzijski centar, zadužen je za prikupljanje i opskrbu zdravstvenih ustanova u čak tri županije. Buneta Skorup kaže kako najviše nedostaje A pozitivne i O pozitivne krvne grupe koje su u našoj populaciji najčešće.

Iz KZTM Rijeka svakodnevno obavještavaju Crveni križ i mole ih da pozivaju davatelje krvi, kontaktiraju druge transfuzijske centre, šalju vozača po doze krvi u Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu Zagreb, transfuzijske centre Varaždin ili pak Osijek. To sve potvrđuje i Irena Jukić koja naglašava da si, u slučaju povećanih potreba, svi regionalni transfuzijski centri međusobno "pomažu". Unatoč svim naporima, Buneta Skorup kaže kako sva pomoć koju traže od drugih centara ne može u potpunosti supstituirati manjak doza koje se ne prikupe na dobrovoljnim akcijama, a koje u posljednje vrijeme redovito podbacuju jer, naglašava, to u konačnici ovisi o mogućnostima tih centara.

Katarina Zorić, glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa, kaže kako je Hrvatska 2018. godine imala 166.930 aktivnih dobrovoljnih davatelja krvi, ali upozorava kako bi se u budućnosti mogao bilježiti lagani pad, s obzirom na gospodarsku, demografsku i ekonomsku situaciju.

S druge strane, od početka ove godine, u Hrvatskoj se bilježi povećana potreba za 0 negativnim krvnim pripravcima budući da se nositelji RhD negativne krvne grupe smiju liječiti samo s RhD negativnom, a nositelji pozitivne mogu biti liječeni i s negativnim i s pozitivnim koncentratima.

Uvoz i izvoz krvnih pripravaka je Zakonom o krvi zabranjen, a iz Državnog zavoda za statistiku kažu kako je Republika Hrvatska 2017. uvezla 217,01 litara, a 2018. godine približno 227,22 litara albumina i imunoglobulina, lijekove koji se frakcioniraju iz ljudske krvne plazme.

Izlaz iz ove situacije može biti u više entuzijazma, zalaganja i spremnosti na novi pristup, u redovima svih onih koji trebaju pomoći stručnim timovima Kliničkog zavoza za transfuzijsku medicinu, ali i u održavanju "vjernosti" postojećih dobrovoljnih davatelja krvi, a sve s ciljem održavanja i poticanja dobrovoljnog davanja krvi, kao nezamjenjivog i nenadomjestivog lijeka, poručuje Buneta Skorup.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.