Krenuli prvi otkazi zbog umjetne inteligencije: Ovaj trend brojne zabrinjava

Uloga umjetne inteligencije u pomaganju novinskim redakcijama ili njihovoj potpunoj preobrazbi jedno je od pitanja o kojem je bila riječ na Međunarodnom festivalu novinarstva u Perugi koji završava u nedjelju. Alati AI-ja koji imitiraju ljudsku inteligenciju često se koriste u novinskim redakcijama širom svijeta za transkripciju audio zapisa, izradu sažetaka tekstova i prevođenje.

Njemačka grupa Axel Springer objavila je početkom prošle godine da smanjuje broj radnih mjesta u Bildu i Die Weltu uz objašnjenje da će AI sada "zamijeniti" neke novinare. Generativna umjetna inteligencija, koja može proizvesti tekst i fotografije već na običan zahtjev izrečen svakodnevnim jezikom, postavlja već godinu i pol nove granice, ali i izaziva zabrinutost.

Jedan od problema je taj što glasovi i lica sada mogu biti klonirani kako bi se kreirao podcast ili vijesti na televiziji. Prošle godine filipinski portal Rapller kreirao je brend namijenjen mladoj publici pretvorivši svoje duge članke u stripove, grafiku i video snimke. Medijski profesionalci tvrde da se njihova branša sada mora usredotočiti na stvaranje "dodane vrijednosti".

FOTO: Pixabay

Kako prepoznati krivotvorine?

"Vi ste oni koji rade prave stvari, a alati koje mi proizvodimo bit će vam od pomoći", rekao je direktor Google Newsa Shailesh Prakash na festivalu u Perugi. Troškovi generativne umjetne inteligencije strmoglavili su se otkako se potkraj 2022. na sceni pojavio ChatGPT. Taj alat koji je dizajnirao američki start-up OpenAI dostupan je sada manjim novinskim redakcijama.

Kolumbijski istraživački portal Cuestion Publica angažirao je inženjere da razviju alat koji može u njihovim arhivima pronaći relevantne background informacije u slučaju prijelomnih vijesti. Ali mnoge medijske organizacije ne stvaraju vlastite jezične modele, koji su u srcu AI sučelja, rekla je profesorica sa Sveučilišta u Amsterdamu Natali Helberger.

Oni su potrebni za "sigurnu i pouzdanu tehnologiju", naglasila je. Po prošlogodišnjoj procjeni Everypixel Journala, AI je kreirao toliko fotografija u jednoj godini kao cijela fotografska struka u 150 godina. To postavlja ozbiljna pitanja o tome kako izdvojiti vijesti iz plimnog vala sadržaja, uključujući deepfake krivotvorine.

FOTO: Pixabay

Glavno pitanje

Medijske i tehnološke organizacije udružile su se kako bi suzbile tu prijetnju, konkretno putem Koalicije za podrijetlo i autentičnost, koja ima za cilj postavljanje zajedničkih standarda. "Glavni dio našeg posla je prikupljanje vijesti, izvješćivanje s terena", rekla je Sophie Huet, koja je nedavno imenovana za globalnu direktoricu za uredničke inovacije i umjetnu inteligenciju pri AFP-u.

"Oslanjat ćemo se još neko vrijeme na ljude izvjestitelje", dodala je, premda bi to moglo biti uz pomoć umjetne inteligencije. Nevladina organizacija za slobodu tiska i medija Reporteri bez granica proširila je svoje područje rada na zaštitu pouzdanih vijesti i potkraj prošle godine predstavila je Parišku povelju za umjetnu inteligenciju i novinarstvo.

"Jedna od stvari koja mi se zaista svidjela kod Pariške povelje je naglasak na transparentnosti", rekla je Anya Schiffrin, koja predaje globalne medije, inovacije i ljudska prava na Sveučilištu Columbiji. "U kojoj će mjeri izdavači morati objaviti da koriste generativnu umjetnu inteligenciju?".

FOTO: Pixabay

'Glad za vitalnim resursom zabrinjava'

Olle Zachrison, direktor za umjetnu inteligenciju i strategiju na Švedskom radiju, rekao je: "Vodi se ozbiljna rasprava: biste li trebali označiti AI sadržaj ili bi ljudi trebali vjerovati vašem brendu?". Regulacija je u začetku, a tehnologija konstantno evoluira. Europski parlament u ožujku je usvojio okvirni zakon koji ima za cilj regulaciju AI modela, a da se pritom ne koče inovacije, dok su smjernice i povelje sve češće u novinskim redakcijama.

Uredničke smjernice za AI u indijskoj medijskoj tvrtki Quintillion Media ažuriraju se svaka tri mjeseca, rekla je direktorica Ritu Kapur. Nijedan njihov članak ne smije napisati umjetna inteligencija i fotografije koje generira ne smiju predstavljati stvaran život. Modeli umjetne inteligencije hrane se podacima, ali njihova glad za tim vitalnim resursom zabrinjava neke pružatelje tih usluga. New York Times je u prosincu tužio OpenAI i njegova glavnog investitora Microfost zbog povrede autorskih prava.

Donosi velike promjene u zdravstvu, a mnogima predstavlja strah: Izumire li liječnička struka?

Druge medijske organizacije su, pak, sklopile sporazume s OpenAI-om, poput Axela Springera, američke novinske agencije AP, francuskog dnevnika Le Mondea i španjolske grupe Prisa Media koja izdaje novine El Pais i AS. S obzirom na to da su resursi u medijskoj industriji oskudni, suradnja s novom tehnologijom je primamljiva, rekla je profesorica novinarstva na Sveučilištu Columbiji Emily Bell, koja osjeća da jača vanjski pritisak da se "uskoči i ne propusti vlak".