OSNOVALI SU TRI INVESTICIJSKE ZONE

Krapina se s razlogom smatra glavnim sjeverozapadnim ulazom u Hrvatsku, a sada imaju i planove za privlačenje investitora

Autor

ri

Grad Krapina smatra se glavnim sjeverozapadnim ulazom u Hrvatsku, a u prilog tome mu ide i vrlo dobra prometna povezanost sa okolnim gradovima i općinama, a posebno s Gradom Zagrebom te vrlo dobre veze sa Slovenijom i Austrijom. Uz to, Grad već niz godina ulaže znatna sredstva iz svog proračuna za razvoj poduzetničkih zona u cilju jačanja sposobnosti za privlačenje investicija. U nastavku vam donosimo pregled investicijskih zona koje je grad osnovao kako bi privukao investitore.

26.03.2023. u 13:03
Ispiši članak

U Krapini su odlučili osnovati tri zone u gradu u kojima će se koncentrirati na privlačenje investitora i podizanje grada na novu razinu, a to su Zona malog gospodarstva, Poduzetnička zona Krapina nova - Zapad te Poduzetnička zona Krapina nova - Jug. 

Zona malog gospodarstva

Ova poduzetnička zona, koja trenutno broji šest aktivnih poduzetnika korisnika, proteže se na 5,1 hektara, od čega je 3,6 hektara raspoloživa  površina. 

Razlog osnivanja ove Zone leži u namjeri Grada da urede građevinske parcele namijenjene za izgradnju proizvodnih hala i poslovnih prostora kako bi privukli domaće i strane investitore, a posebno one koji su spremni ulagati u nove tehnologije i projekte.

Poduzetničke zone u jugozapadnom dijelu Krapine prostiru se od pogona bivše Keramike na sjeveru do naselja Velika Ves prema jugu te zapadno od trase Autoceste Zagreb-Macelj. Nadvožnjak autoceste dijeli zonu na dva dijela; Krapina Nova-Zapad i Krapina Nova-Jug.

Poduzetnička zona Krapina nova - Zapad

Zona osnovana 2002. godine se prvo zvala Krapina Nova, a prostire se na nešto više od 47 hektara. 

Nalazi se u jugozapadnom dijelu grada, na području naselja Bobovje i Pristava Krapinska, zapadno od željezničke pruge do Autoceste Zagreb – Macelj. 

Grad je u sjevernom dijelu zone formirao 13 građevinskih parcela od kojih je 12 prodano poduzetnicima, a jedna je darovana Krapinsko-zagorskoj županiji, stoga Grad trenutno ne raspolaže sa slobodnim zemljištem za prodaju.

Svih 13 parcela je uređeno te su izgrađeni objekti ili su u fazi izgradnje i ishođenja dozvola, a izgrađene su i pristupne ceste, od kojih su neke pogodne i za promet teretnih vozila.

Poduzetnička zona Krapina nova - Jug

Poduzetnička zona Krapina Nova-Jug prostire se na nešto više od 43 hektara, od čega je 4,87 hektara raspoložive površine. 

Proteže se od nadvožnjaka autoceste na sjeveru do ceste Lepajci-Krapinske Toplice na jugu te od autoceste na istoku do vodotoka Krapinica na zapadu, a bit će i vezana direktno na autocestu nakon završetka spojne ceste Zabok-Krapina, koja prolazi kroz zonu.

U ovoj Zoni je izgrađeno šest poslovnih građevina u kojima se obavlja djelatnost, a kako je zemljište u privatnom vlasništvu namjena zemljišta predviđena je za proizvodno – uslužne djelatnosti.

U južnom dijelu ove Zone je izvedena komunalna infrastruktura (voda, plin, NN mreža i DTK). 

Na području Poduzetničke zone Krapina Nova-Jug postoje zemljišta u vlasništvu privatnih osoba, stoga se Grad stavlja na raspolaganje za ulogu posrednika između potencijalnih kupaca i investitora te vlasnika zemljišta.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.