ČAK 4,7 POSTO MANJE NEGO KRAJEM SVIBNJA
Krajem lipnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirana 150.651 nezaposlena osoba
Krajem lipnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bila je evidentirana 150.651 nezaposlena osoba, što je 4,7 posto manje nego krajem svibnja, ali i 34,3 posto više nego koncem lanjskog lipnja, pokazuju u petak objavljeni podaci HZZ-a.
U lipnju je broj nezaposlenih u odnosu na svibanj pao za 7188.
Na godišnjoj razini rast broja nezaposlenih je malo usporio, nakon svibanjskih 35,5 posto, na 34,3 posto u lipnju. Tako su u lipnju ove godine na zavodu za zapošljavanje bile 38.482 osobe više nego u lipnju prošle godine.
U prvim danima srpnja nastavljen je pad broja nezaposlenih te je, po dnevnim podacima s internet stranice HZZ-a trenutno na zavodu 149.231 osoba, ili njih 1420 manje nego krajem lipnja. Na HZZ-u je trenutačno 10.730 objavljenih radnih mjesta.
Po podacima iz mjesečnog izvješća HZZ-a, tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 14.972 osobe, što je 13,1 posto više nego u lipnju 2019. godine.
Od toga je 74,1 posto novoprijavljenih ili 11.091 na Zavod došlo izravno iz radnog odnosa. Pritom ih je najviše u evidenciju nezaposlenih došlo iz prerađivačke industrije - 2180 ili 19,7 posto, te obrazovanja - 1789 ili 16,1 posto. Slijede oni koji su radili u trgovini na veliko i malo (1.450 osoba ili 13,1 posto) te djelatnosti pružanja smještaja, pripremi i usluživanju hrane (966 ili 8,7 posto).
Po podacima HZZ-a, ukupno je tijekom lipnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 22.160 osoba 26,4 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju.
Od toga ih je zaposleno 19.908 i to 19.360 osoba (ili 97,2 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa bilo je najčešće u djelatnostima pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane - 6.651 osoba ili 34,4 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa. Slijede trgovina na veliku o malo u kojoj su u lipnju zaposlene 3.108 osobe ili 16,1 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa, a potom prerađivačka industrija (2.156 osoba ili 11,1 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1590 osoba ili 8,2 posto) te građevinarstvo (1093 osobe ili 5,6 posto).
U lipnju je, po podacima HZZ-a, 548 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.), a 2.252 osobe su izašle iz evidencije zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.
Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (3.322 osobe ili 17,2 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.874 osobe ili 9,7 posto), Primorsko-goranska županija (1710 osoba ili 8,8 posto), Osječko-baranjska županija (1553 osobe ili 8 posto) i Istarska županija (1437 osoba ili 7,4 posto).
No, istodobno je i najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (25.049 ili 16,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (19.161 ili 12,7 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (17.356 ili 11,5 posto). Najmanji apsolutni broj nezaposlenih ima Ličko-senjska županija (1858 ili 1,2 posto ukupnog broja).
Po podacima HZZ-a, novčanu je naknadu u lipnju koristilo 39.155 osoba, ili 26 od ukupnoga broja nezaposlenih.
Broj korisnika novčane naknade povećao se u usporedbi s istim mjesecom lani za 96,5 posto ili za 19.224 osobe, napominju iz Zavoda za zapošljavanje.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.