Konferencija otkrila problem obnove zaštićenih zgrada: 'Pazili su na sve, ali ne na krov...'

Sredinom lipnja prošle godine održana je prva takva konferencija koja je  pokazala koliko je važno o ovim temama govoriti javno i stručno kako bi se građani educirali. Partneri su bili Republika Slovenija i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu. Isticanje njihovih pozitivnih primjera, ali i izazova te rješenja koja su implementirali, bilo je dodana vrijednost koja je oplemenila program.

Ovogodišnja konferencija "CO2 do 55" bavit će se aktualnim temama, novim pravilima i direktivama Europske unije te njihovim utjecajima na poslovni svijet i građane. Na konferenciji će se govoriti o direktivama koje će iz temelja promijeniti energetsku sliku Europe i Hrvatske, pozitivnim primjerima energetske obnove i ugradnji obnovljivih izvora energije, programima i projektima koji su svjetionik svima ostalima. 

Cilj konferencije je osvijestiti i stručnu i širu javnost o potrebama i mogućnostima dekarbonizacije te kako će se “europska” pravila provoditi u Hrvatskoj. Na konferenciji će između sudjelovati William De Baets, veleposlanik Kraljevine Belgije u RH 05, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe, Anđelka Toto Ormuž iz Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS), Anamari Majdandžić iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) 15, Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske uniju.

Tijek konferencije

Veleposlanik Kraljevina Belgije u RH, Willian De Baets, obratio se pristunima pozdravnim govorom na početku konferencije. "Dekarbonizacija – Hrvatska kasni, ali kasni i EU", tema je o kojoj je govorila Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku, Buildings Performance Institute Europe (BPIE). Dvije udruge održale su predavanja na temu "Dvije direktive – Nova energetska karta Europe". 

Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) i Anamari Majdandžić, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) govorile su u njihovo ime. "Prošli tjedan je Europski parlament usvojio tu Direktivu. Očekuje se da će stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Ova Direktiva spominje zgrade s nultom emisijom – zgrade koje ne troše energiju ili jako malo troše energiju i zgrade koje nemaju emisije iz fosilnih goriva ili ih imaju malo. Ova Direktiva nalaže državama uvođenje putovnica za zgrade koja pokazuje što zgrada sve mora napraviti do 2050. godine. Energetski certifikati se neće harmonizirati na razini EU-a", rekla je Toto Ormuž. 

Dodala je kako se očekuje da je zgrada certificirana u Francuskoj kao D da je i u Hrvatskoj D, ali to ipak nije tako. "Najviše su se koplja lomila oko MEPS-ova. Države moraju izraditi svoje ciljeve do 2033. godine. Kroz MEPS-ove će se osigurati da se 16 posto najlošijih zgrada obnovi do 2030. godine. Što se tiče stambenih zgrada države moraju osigurati da od 2020. godine se prosječna potrošnja zgrada smanji za 1.6 posto svake godine. Bitno je da 55 posto ušteda energije s emora postići obnovom 43 posto zgrada s najlošijim svojstvima iz nacionalnog fonda. Mi koji se zalažemo za svobuhvatnu obnovu važna nam je kvaliteta unutarnjeg okoliša. Solarna inicijativa, zahvaljujući njoj naše zgrade će se pretvoriti u male elektrane. Do 2030. na krovovima europskih zgrada proizvodit će energiju koja je ekvivalent 400 nuklearki", rekla je Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS).

Nova pravila

Tema prve panel rasprave bila je "Nova pravila igre za obnovu postojećih zgrada – što je MEPS?", a panelisti su Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zoran Veršić, predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB i prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) te Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a. Moderatorica je Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) i ROCKWOOL Adriatic.

"Kad pogledate brojeve strukovnih zanimanja, na prste jedne ruke možemo nabrojati školovane radnike koje izlaze iz tih škola. Mislim da je tu velik problem", rekao je Zoran Veršić. Dodaje kako na fakultetima imaju kolege koji studentima pružaju interdisciplinarni pristup. "I studenti se okupljaju oko neke teme udruga za promicanje energetske učinkovitosti, sami se organiziraju jer su svjesni da je interdisciplinarnost neophodna da bi se napravila energetski učinkovita zgrada". 

FOTO: Direktno.hr

Energetska obnova zgrada i energetska ušteda

"Treba razlikovati dva pojma – energetska obnova zgrade i energetska ušteda. Sama energetska obnova zgrada nije dovoljna. Važno je ponašanje korisnika. Misle da ako je zgrada obnovljena da mogu raditi što žele. Dio rješenja je obrazovanje korisnika. Bilo kojim sustavom se mora upravljati", rekao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). "Ako smanjimo prosječnu temperaturu zgrade za dva stupnja smanjili smo za 10 posto potrošnju bez da smo išta obnovili", kaže Šegon. 

"HUPFA je uputio pismo europarlamentarcima oko ovih direktiva. Imamo problem s radnom snagom kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Donošenje ovih direktiva potaknut će nova ulaganja pa i u obrazovni sustav jer će nam trebati stručnjaka da iznesu dekarbonizaciju na svojim leđima", kaže Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a. "Važno je obrazovanje, ali najviše se nauči kroz praksu. Mi stalno unaprjeđujemo znanje naših djelatnika. Jasno je da postoji nedostatak niskokvalificirane radne snage. Bit će teško u obnovi zadržati kvalitetu radova", kaže Dolenec.

FOTO: Direktno.hr 

Dekarbonizacija

Na panel raspravi "0 CO2 – Dekarbonizacija javnih zgrada" sudjelovali su Miroslav Antolčić, ravnatelj, Srednja strukovna škola Velika Gorica, Alen Višnjić, direktor, Međimurska energetska agencija (MENEA) i Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Moderatorica je Ivana Belić, voditeljica strateških komunikacija REGEA-e.

"Svaka obnova podiže kvalitetu života i cijenu nekretnina. Puno je europskog novca na obnovu zgrada, tri milijarde eura. Imamo milijardu i pol samo za energetsku obnovu i obnovu od potresa. Imamo i investicije za energetsku obnovu zgrada kulturne baštine. Kada se objavio natječaj za energetsku obnovu zgrada jako puno je zatvoren", rekla je Judita Cuculić Župa.

"Energetske agencije su na terenu najbolji savjetnici jedinicama lokalne samouprave. Pratimo što se događa u institucijama, ali i na terenu. Moramo dati dobre informacije vlasnicima zgrada trebaju li obnovu. Kada energetski obnovimo zgrade one vrijede više. Imamo i povećanu vrijednost boravka, još manji utjecaj na okoliš. Imamo i financijsku dobrobit jer se okreće kapital", rekao je Alen Višnjić.

"Tijekom 2020. smo imali energetsku obnovu 10 tisuća kvadrata, zgrada je stara 40 godina. Bilo je problema sa grijanjem, stolarijom, županije je donijela odluku o energetskoj obnovi. Puno su bolji uvjeti rada. U zgradi je ugodno, povoljni su radni uvjeti, grijanje je kvalitetnije, rubni dijelovi zgrade su također zagrijani. Više toga je pozitivnog u odnosu na prije", rekao je Miroslav Antolčić.