Komore i udruženja protive se porezu na ekstraprofit izvan energetike: Otežat će privlačenje stranih ulaganja

"Američka gospodarska komora u Hrvatskoj, Kanadsko-hrvatska poslovna mreža, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora i Nordijska gospodarska komora u Hrvatskoj koje okupljaju većinu stranih ulagača u Republici Hrvatskoj, snažno se protive najavi Vlade Republike Hrvatske o uvođenju dodatnog poreza na dobit koji bi se, suprotno preporukama Europske komisije, primjenjivao i na industrije koje posluju izvan energetskog sektora", kaže se u izjavi.

Ta udruženja smatraju da prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit ne pridonosi gospodarskoj stabilnosti u neizvjesnim trenucima za budućnost poslovanja.

"Naglašavamo kako prijedlog ne potiče inozemna izravna ulaganja i/ili ponovno ulaganje stranih tvrtki koje već posluju na teritoriju Republike Hrvatske. Primjena predloženog poreza dodatno će otežati privlačenje stranih ulaganja i konkurentnost kompanija koje posluju u Hrvatskoj", kaže se u izjavi.

Smatraju i da je prijedlog dodatnog oporezivanja, koji bi se odnosio na kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, "indikativno diskriminatoran i ne pridonosi pravednom gospodarskom oporavku".

"U nadolazećim izazovnim vremena, posebno za gospodarstvenike koji se bore s ozbiljnim poremećajima na tržištu nastalim kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu, potrebna je uska suradnja između javnog i privatnog sektora kako bi se što uspješnije radilo na rješavanju gospodarskih problema", kaže se u izjavi.

Potpisnici pozivaju vladu da razmotri njihove stavove te u razgovorima s poslovnom zajednicom "pronađe način za donošenje učinkovitih mjera za ublažavanje negativnih posljedica krize kao i stvaranja gospodarskih uvjeta za oporavak".

Prema vladinom prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit predstavljenom sredinom studenoga, taj porez plaćale bi kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Porezna osnovica utvrđivala bi se tako da se izračuna prosjek dobiti koju su poduzetnici ostvarili u četverogodišnjem razdoblju prije 2022. godine, dakle u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, i na prosjek te četverogodišnje dobiti dodalo bi se e se 20 posto. Sve povrh toga oporezivalo bi se dodatnim porezom na dobit po stopi od 33 posto.

Prijedlogom zakona su predviđeni i određeni odbici, pa tako ako je neki poduzetnik ostvario prihod i dobit prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, taj mu se dio neće oporezovati

Prijedlog zakona trenutno je u javnom savjetovanju.

Premijer Andrej Plenković rekao je da uvođenje dodatnog poreza na dobit nije kažnjavanje uspješnih, nego solidarni doprinos kojim će se izravno pomoći najslabijima te da se ne radi o kažnjavanju uspješnih, nego preusmjeravanju dobiti prema onima koji imaju manje.

Ministar financija Marko Primorac je istaknuo da je porez namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika i da mu cilj nije kažnjavanje poduzetnika niti oduzimanje nečije stečene zarade. No, poručio je da u teškim okolnostima za građane i poduzetnike, u kojima solidarnost treba doći do izražaja.