Komadina i Ahmetović izjasnili se protiv tzv. lex LNG

"Nakon što Vlada i tvrtka LNG Hrvatska nisu uspjeli u svojem naumu proglašavajući plutajući terminal strateškim projektom, sada idu korak dalje, u derogiranje postojećih zakona i kreću u izradu 'lex LNG-a', kako bi izbjegli sve moguće zakonske procedure", rekla je Ahmetović, ističući kako je "pitanje koji je i čiji interes zapravo upakiran u plutajući LNG terminal".

Podsjetila je da planirani plutajući LNG terminal, za razliku od prije planiranoga kopnenog terminala, nije usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom te da nema dokumenata na temelju kojih bi se izdala lokacijska dozvola za plutajući terminal. Istaknula je da plutajući terminal nije predviđen nijednim dokumentom, kako je gotovo nevjerojatno da je zato u proceduri studija utjecaja na okoliš te da se sada pokušava izbjeći i plaćanje pravedne naknade lokalnoj zajednici. Dodala je da bi davanje koncesije za industrijsku luku u kojoj bi bio plutajući terminal također moralo biti utemeljeno na prostornim planovima.

"Istina je da Vlada želi olakšati i ubrzati realizaciju plutajućega LNG-a, ali sudeći prema najavama medija, to će biti mimo postojećih zakona", ocijenila je Ahmetović. Koncesije za korištenje pomorskog dobra izdaju se na temelju javnog natječaja, ali najavom 'lex LNG-a' namjerava se izbjeći takav natječaj, istaknula je, dodajući da bi se dodjelom koncesije za obavljanje gospodarske djelatnosti na zahtjev legaliziralo pogodovanje tvrtki LNG Hrvatska u kojoj će poslije, kako se najavljuje, država zadržati samo 25 posto udjela, a veći dio vjerojatno će biti u rukama stranih ulagača.

Komadina: Ima raznih metoda, sve do građanskog neposluha

Župan Komadina rekao je da Kvarner nije na prodaju i da bi se u vezi s donošenjem zakona koji se odnosi na lokalnu samoupravu trebalo nju pitati. Istaknuo je da lokalna zajednica traži da se ispune tri uvjeta – ekološki, ekonomski i energetski, po kojima se na plutajućem terminalu ne bi smio upotrebljavati klor i more ne bi smjelo služiti za rashlađivanje, po kojima bi termoelektrana u Urinju trebala prijeći na korištenje plina, a pogoni bivše omišaljske tvornice Dine Petrokemije trebalo bi osigurati i očistiti od kemikalija. Komadina je rekao kako ekonomska korist za lokalnu zajednicu mora biti jasna zbog opasnosti i mogućih gubitaka turističkih prihoda.

Na pitanje što će poduzeti, Komadina je odgovorio da su županija i omišaljska općina dosad poduzeli sve što su mogli te kako očekuju poštovanje zakona. Istaknuo je da nisu protiv strateških interesa države, ali traže uvažavanje i poštovanje. Dodao je da "ima raznih metoda, sve do građanskog neposluha". Komadina je rekao da u Hrvatskoj privremena rješenja znaju postati stalna i da se ljudi toga boje te je ustvrdio da će tvrtka LNG Hrvatska tijekom realizacije projekta postati strano vlasništvo te je upitno koliko će strani vlasnik skrbiti o okolišu i interesima zajednice.

Na pitanje kako riješiti nastalu situaciju, odgovorio je da treba poštovati zakone, prostorne planove i lokacijske dozvole te da je lokacijska dozvola izdana za kopneni terminal. 

Na pitanje zašto se u doba Kukuriku koalicije nije krenulo u izgradnju kopnenoga LNG terminala, koji je lokalna zajednica bila poduprla, Komadina je odgovorio kako to nema veze s političkim opcijama, nego sa stanjem na tržištu i geopolitičkom situacijom. Rekao je da je njemačka tvrtka bila nositelj konzorcija i izradila dokumentaciju za kopneni terminal, da je to bio rezultat ukrajinske i ruske krize s plinom, nakon čega se stanje poboljšalo, a smanjen je interes za kupnju kapaciteta. Na pitanje je li riječ o sukobu interesa SAD-a i Rusije, Komadina je odgovorio da su mediji pratili tko je za LNG terminal, a tko protiv njega te da su u županiji i Omišlju svi građani svijeta dobrodošli, pogotovo turisti.   

Istaknuo je da je u vezi s LNG terminalom sada riječ o interventnom uvozu, diverzifikaciji opskrbe, ako se plin ne bi mogao dovesti iz jednog izvora, da se može dovesti iz drugoga.