Kako videoigre utječu na mozak pojedinca?

Videoigre i promjene na mozgu

Već je odavno dokazano da igrice mogu utjecati na mozak i prouzrokovati neke promjene na njegovim različitim dijelovima. Znanstvenici su nedavno prikupili i analizirali rezultate čak 122 studije upravo u svrhu proučavanja kako igrice utječu na naše ponašanje. Ono što su saznali objavljeno je u vrlo istaknutom časopisu "Frontiers in Human Neuroscience". 

Marc Palaus, jedan od autora članka, u samom uvodu je rekao:

"Igrice su ponekad hvaljene, a ponekad kritizirane. U oba slučaja uglavnom bez podataka koji će opravdati tvrdnju. Igranje igrica je popularna aktivnost pa se čini kao da svatko ponekad ima snažno mišljenje o toj temi."

Gledajući sva istraživanja do danas, Palaus i ostatak tima pokušavao je promatrati postoje li neki očiti trendovi kada je riječ o tome kako igrice utječu na strukturu mozga. Ukupno 22 studije vodile su računa o strukturalnim promjenama na mozgu, a 100 studija pažnju je obratilo na promjene u funkcionalnosti mozga i ponašanju pojedinaca. Oba tipa studija na kraju su bila uspješna, odnosno dokazala su kako igrice mijenjaju ponašanje i strukturu mozga.

Primjerice, za igrice je poznato kako utječu na pažnju pojedinca, a pogotovo djece. Studije su pokazale da igrači pokazuju razne napretke u pažnji i koncentraciji, a regije mozga koje imaju ulogu i koje se koriste tijekom igranja, kada se usporede s istim regijama nekoga tko ne igra igrice, pokazuju puno bolje rezultate. Prvenstveno je tako zbog toga što te iste regije kog igrača zahtijevaju puno manje aktivnosti kako bi ostale fokusirane na razne zadatke. Dokazi također pokazuju da igranje povećava dijelove mozga koji su odgovorni za vizualnu identifikaciju i uočavanje odnosa između različitih objekata. Dugoročno gledano, osobe koje igre igraju temeljito, odnosno kako bi bili što efikasniji u njima, imaju nešto veći desni hipokampus – neuronsku strukturu u mozgu.

Dokazano je i kako igrice mogu izazvati ovisnost jer snažno utječu na dio mozga koji je zadužen za osjećanje zadovoljstva, učenje i motivaciju. Bez igranja, igrači mogu osjetiti snažnu želju za njim, a to je svakako jedan od negativnih utjecaja koji igrice mogu imati na pojedince. 

Jesu li misaone igrice uistinu korisne?

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Floridi složno je izjavio kako ljudi ne bi trebali vjerovati u tvrdnje da misaone igre pomažu pri poboljšanom razvoju funkcija mozga. Također, smatraju kako je velik broj ljudi u zabludi kada je o misaonim igrama riječ te da takve izjave ne drže vodu. Treba napomenuti da se u ovom slučaju nije radilo o videoigricama, već o raznim igrama koje traže pažnju, logiku i opće znanje kao što su križaljke, kvizovi, logičke igrice i slično.

Naravno, izjave su došle nakon studije provedene na tom sveučilištu gdje su testirali utjecaj tog određenog tipa igrica i može li poboljšati kognitivne sposobnosti koje uključuju dugoročniju memoriju, snalaženje u prostoru i brzinu procesiranja različitih informacija. Prema njihovim rezultatima, sva su istraživanja na tu temu završila negativno. Neil Charness, profesor psihologije, osvrnuo se na provedeno istraživanje:

"Moguće je istrenirati osobu da postane odlična u zadacima koji se tiču pamćenja različitih stvari. Osoba može zapamtiti 70, 80, pa čak i 100 znamenki, ali te vještine su izuzetno specifične. Stvar je u tome da nešto starije osobe trebaju shvatiti da ako su dobre u rješavanju križaljki, ili u ovom slučaju videoigricama, to im neće baš pomoći da se sjete gdje su ostavile svoje ključeve."

Charness je u svom zaključku dodao kako se kognitivna funkcija može poboljšati nekim tjelesnim vježbama. Neka istraživanja idu tome u prilog i uistinu je dokazano da vježba nekad može biti korisnija za mozak od mentalnih aktivnosti kao što su igre. 

Videoigre poboljšavaju memoriju

U kontrastu s misaonim igrama, studija objavljena u časopisu "Nature" ističe kako u slučaju igranja neke 3D igrice, kognitivna sposobnost može biti poboljšana, a kada je o starijim osobama riječ, znatno se usporava gubitak memorije koji neizbježno dolazi s godinama. 

Sveučilište u San Franciscu je svoju pažnju obratilo upravo na starije osobe, a iako su ih neki kritizirali zbog navodnog nedostatka dokaza, došli su do zaključka da igre mogu pomoći i ostvariti dugoročne promjene na mozgu i u memoriji. Nakon 12 sati treniranja osoba koristeći razne igre, u periodu od jednog mjeseca, došlo se do zaključka da sudionici istraživanja stari od 60 do 85 godina pokazuju bolje performanse kada je riječ o memoriji i pažnji. Također, njihove vještine su se zadržale do šest mjeseci nakon završetka treninga. 

Uz to, provedeno je još jedno zanimljivo istraživanje koje je uspoređivalo 2D i 3D igrice. Osobe su igrale igrice 30 minuta dnevno, u periodu od dva tjedna, a na kraju tog perioda svi su sudionici morali riješiti jedan test. Osobe koje su igrale 3D igrice značajno su popravile svoje pamćenje i testove riješile puno bolje od osoba koje su igrale 2D igrice. Njihovi su rezultati pokazali čak 12 posto bolje rezultate. 

Smatra se kako su strateške igrice posebice korisne u poboljšanju funkcije mozga kod starijih osoba, a prema nekim navodima čak umanjuju utjecaj demencije i Alzheimerove bolesti. Učinak koji igrice imaju na ljudski mozak sasvim će sigurno biti istraživan još dugo godina. Vrlo vjerojatno smo tek zagrebali površinu potencijala koji igrice mogu imati na našu kognitivnu sposobnost i poboljšanje pamćenja.