2011. KAO PRIJELOMNA GODINA

Kako je pohlepa pojedinaca u Agrokoru Hrvate gurnula prema socijalizmu

Autor

Marijan Opačak

Za odbojnost Hrvata prema slobodnom tržištu i kapitalizmu velikim dijelom zaslužno je ponašanje i prvih hrvatskih 'kapitalista'. Osoba koje su na brz način, novcem nepoznatog podrijetla, uz blagoslov lokalnih i nacionalnih političara dolazili do tvrtki u pretvorbi koje onda nisu iskoristili za nastavak rada i tržišno natjecanje već isključivo za brzo bogaćenje.

13.06.2018. u 07:22
Ispiši članak

Namjerno zaduživanje tvrtki preko svake mjere, dugovanje vjerovnicima, trošenje novca tvrtke kao da je privatan, a u isto vrijeme neplaćanje dospjelih faktura dobavljačima već je viđena slika tzv. rodijačkog kapitalizma koji je u prvim godinama Hrvatske samostalnosti uvjerio ljude kako tržište i kapitalizam ne valjaju i gurnuo ih prema mentalnom komunizmu. 

Posljednji takav pokušaj izvlačenja novca, lažnog prikazivanja troškova, 'friziranja' bilanci vidljiv je i u koncernu Agrokor. I dok Ivica Todorić i njegov odvjetnički tim od njega pokušavaju stvoriti mučenika, dobroćudnog postarijeg gospodina koji iz londonskog egzila promatra kako mu 'zločesti momci' uništavaju sve ono što je on stvorio, količina troškova koje je on pokušao sakriti jednostavno su nevjerojatni. 

S obzirom na to kako je Hrvatska tek nedavno započela s tranzicijom prema kapitalizmu i slobodnom tržištu nije čudo što financijska izvješća tvrtki nisu javno dostupan dokument kao što je to slučaj u zemljama s razvijenim kapitalizmom. Jer da su ti dokumenti bili javno dostupni, onda ne bi bilo moguće da jedan koncern bilo koje veličine i u bilo čijem vlasništvu u bilancama ne prikazuje kredite podignute kod banaka kako bi se zadužio još više.

Namještanje bilanci i prikrivanje troškova

Pravne nelogičnosti i nesigurnosti kojima Hrvatska obiluje, nevjerojatna gospodarska moć koju je imao omogućili su Ivici Todoriću da prikriva troškove i bez problema skriva stanje stvarnih troškova Agrokora i lažno u bilancama prikazuje kako koncern ima dobit. 

Nevjerojatan porast prikrivanja troškova dogodio se 2011. Te je godine s 58 milijuna kuna skrivenih troškova iznos povećan sedam puta i skočio na ogromnih 429 milijuna kuna. Naime, 2011. započeo je nagli preokret na hrvatskoj gospodarsko-političkoj sceni koji je omogućio Todoriću ekstreman preokret u ponašanju.

Te godine Agrokor je započeo s preuzimanjem Mercatora, Hrvatska je postala članica EU, Ivo Sanader je bio iza rešetaka, a Hrvatska se zabavljala s njegovom kolekcijom slika i satova. Zoran Milanović postao je premijer, a Radimir Čačić, 'prvi potpredsjednik' njegove Vlade i ministar gospodarstva koji je izjavio nikad zaboravljenu rečenicu: 'Sve što je dobro za Agrokor dobro je i za državu'.  Todorić je bio na vrhuncu svoje moći i uspjeha. 

Da je stanje u Agrokoru problematično i da bi takvo poslovanje moglo dovesti do kraha koncerna, a onda i do gospodarske i ekonomske nestabilnosti u Hrvatskoj i susjednim zemljama u kojima je Agrokor poslovao, Milanovićevu Vladu upozoravali su iz američkog veleposlanstva, na što se Vlada nije obazirala. Koliki je bio razmjer gramzljivosti vidljivo je iz toga što su se skriveni troškovi povećavali iz godine u godinu da bi krajem 2016. narasli na 2,265 milijardi kuna. 

Prikazivanje troškova 

Dakle, 2,3 milijarde troškova preknjiženo je naknadno kao troškovi inicijalne javne ponude, iako se uglavnom radilo o privatnim troškovima Agrokorovih menadžera, a ne pripremama koncerna za izlazak na burzu. Međutim, ta nevjerojatna količina novca, po istražiteljima, potrošena je u privatne svrhe umjesto na pripremu koncerna za izlazak na burzu. 

O kolikoj se svoti radi dovoljno je reći kako je mogao pokriti dugove svih OPG-ova koji su mu isporučivali robu, kao i pola duga srednjim i velikim dobavljačima kojima je isplaćeno skoro 500 milijuna eura do potpisivanja nagodbe. 

"Uvidom u strukturu troškova odnosno konkretne račune, prvo pozivom na 'Projekt IPO' nisu iskazani u Računu dobiti i gubitka u godinama nastanka tih troškova, nego su vraćeni 6. travnja 2017., proizlazi da se radi o raznim redovnim poslovnim troškovima koje je  Agrokor d.d. plaćao s osnova kreditnih obveza, zatim osiguranja, troškova službenih vozila, troška helikoptera, najma privatnih zrakoplova, troškovi održavanja Jane, jahte u vlasništvu Agrokora, zatim razni troškovi turističkih agencija, te troškovi eskonta mjenica vezano za poslove faktoringa", navodi se u optužnici koja je podignuta protiv članova uprave koncerna Agrokor i članova obitelji Todorić. 

Rezultati takvog poslovanja

Rezultat takvih i ostalih nepravilnosti jest da je revizija 31. prosinca 2016. utvrdila da je gubitak 14,4 milijardi kuna iznad visine kapitala. To znači da je poslovanje Agrokora bilo loše godinama i da sve ono što posjeduje, cijela imovina ne može pokriti dugove koncerna, odnosno kredite.

Nije se koncern našao u problemima radi lošeg gospodarstva ili ne daj Bože njegovog kolapsa već radi pohlepe jedne osobe i njegove obitelji koji su se s novcem tvrtke ponašali kao da je njihov vlastiti. Todorić je propao jer je iz zdrave tvrtke koja mu je davala stalni priljev novca prelijevao novac u stotine raznih projekata i firmi koje nemaju veze s glavnom djelatnošću, a u isto vrijeme tražio od dobavljača i partnera da preko svojih tvrtki se zadužuju kako bi njemu vratili kredite. 
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.