Kad proljeće zakuca na vrata, slavimo 'Međunarodni dan šuma'! Jeste li dovoljno osviješteni o važnosti 'pluća planeta'?

Šume se često od milja nazivaju "zelenim tvornicama" jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima kojima uz sve navedeno daju i hranu.

Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema "Šume i održiva proizvodnja i potrošnja". Obnova šuma i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas u svijetu ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Održivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote.

U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se održivo, šumarskim rječnikom - potrajno. Na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 76 posto u vlasništvu RH, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko - šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora - smeđi medvjed, vuk i ris - i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume.