Jurčić o Eurostatu: Rast industrijske prozvodnje je pozitivan, ali potrebne su nam tri puta veće stope

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla je 2,7 posto na mjesečnoj razini u Hrvatskoj, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Hrvatska industrijska proizvodnja u listopadu uvećana je na godišnjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Industrija raste zadnje dvije godine

Naša država ostvaruje gotovo pa neprekidni rast industrijske proizvodnje od veljače 2015. godine, jedini izuzetak je bio travanja ove godine kad je došlo do pada zbog šoka i zastoja u prehrambenoj industriji vezano uz početnu krizu u Agrokoru. Nakon toga je rast nastavljen.

Ekonomisti često smatraju kako je rast industrijske proizvodnje u zadnje dvije godine vezan uglavnom uz nisku bazu industrijske proizvodnje koja je u velikoj mjeru potonula nakon početka krize, ali i posljedicom povoljnih gospodarskih okolnosti u zemljama Europske unije koje su vezane s našom ekonomijom.

Rast bi trebao biti veći

Komentar rasta industrijske proizvodnje u odnosu na prošli mjesec i na prošlu godinu, za Direktno je dao profesor, političar i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, koji se često bavio temama reindustrijalizacije Hrvatske.

"Dobro je da rastemo, ali to nije ni blizu dovoljno. Naša industrijska proizvodnja je još uvijek ispod nivoa 1989. godine, čak nije stigla ni 2008. godinu koja je bila zadnja prije krize", bio je prvi komentar profesora Jurčića na podatke Eurostata te je dodatno pojasnio kako Hrvatskoj trebaju stope rasta od sedam ili osam posto da bi zaustavili odljev ljudi i popravili ekonomsku situaciju u zemlji: "Svaki rast je pozitivan, ali kad se uzmu u obzir kapaciteti Hrvatske, neiskorišteni resursi, nezaposlena radno sposobna snaga onda taj rast mora biti veći".

Jurčić kaže kako ova stopa rasta pomaže Hrvatskoj samo da se "održi na površini", da ne "potone" opet u negativne ekonomske rezultate i da bi se Hrvatska trebala uspoređivati s lokalnim zemljama koje bolje rastu.

Potrebna nam je industrijska politika

Hrvatska bi trebala uz politiku deficita, javne potrošnje i uvođenja eura voditi i industrijsku politiku: "Nju imaju sve razvijene države. Treba znati u kojim djelatnostima zaposliti resurse, s kojom tehnologijom i s kojim obrazovanjem". Profesor Jurčić na primjeru objašnjava kako je veza obrazovanja i industrijske politike izuzezno bitna, jer ako Hrvatska planirati razvijati drvnu industriju, onda trebamo razvijati drvotehničke škole, jer ljude treba naučiti kako obrađivati materijale i kako se baviti pojedinim tehnologijama.

"Na temelju industrijske politike se radi tehnološka politika, pa obrazovna politika, tek onda na kraju dolaze fiskalna i monetarna politika", istaknuo je Jurčić i rekao kako Hrvatska u startu nije odredila industrijsku politiku pa tako ne znamo ni koga obrazovati za koje djelatnosti, dok je monetarna politika "zacementirana". Fiskalna politika bavi se samo deficitom i javnom potrošnjom, a premalo pažnje ulaže u eventualno stimuliranje potrebnih djelatnosti.

Uzroci rasta po Jurčiću su i ti što zemlje Europske unije rastu, cijene nafte su niske, a dolazi i do jakog povećanja turizma u zemlji. Na kraju zaključuje kako bi stope rasta industrijske proizvodnje trebale biti tri puta veće, kako bi se osigurali da opet ne završimo u nekoj novoj krizi.