potreban rast izvoza

Jača gospodarska suradnja s Argentinom jačala bi i politički utjecaj Hrvatske

Autor

Rafael Jurčević

Posjet Predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Argentini doveo je u fokus temu gospodarske razmjene između dvije zemlje, koja je spomenuta i u razgovorima s argentinskim predsjednikom Mauriciom Macrijem.

13.03.2018. u 22:05
Ispiši članak

Dvoje političkih lidera složni su u ocjeni kako je razina robne razmjene Hrvatske i Argentine nedovoljno razvijena i na vrlo skromnoj razini te kako ne možemo biti zadovoljni njezinim ukupnim iznosom. Naime ukupna robna razmjena u 2016. godini iznosila je 26 milijuna dolara što iznosi manje od 0,1% ukupne argentinske robne razmjene, a u prvih jedanaest mjeseci 2017. došlo je do značajnog pada robne razmjene.

Politički odnosi između dvije zemlje vrlo su dobri, počevši još od samih početaka hrvatske samostalnosti. Jedan od glavnih razloga dobrih odnosa je velika i bitna hrvatska zajednica u Argentini koja broji više od 250.000 pripadnika i predstavlja jednu od najbrojnijih hrvatskih zajednica na svijetu što je čini zemljom od posebnog interesa za Hrvatsku. Hrvatska zajednica je kroz povijest dala niz uglednih političara, poduzetnika poput Nikole Mihanovića, sportaša i drugih poznatih osoba, a veze između tih ljudi i Hrvatske se nikad nisu "pokidale" iako velik broj tih obitelji živi više od jednog stoljeća u toj zemlji.

Turizam može ojačati suradnju

Predsjednica i Macri su se također složili kako je za razvoj gospodarske suradnje bitno ojačati bilateralnu suradnju, potpisati ugovor o dvostrukom oporezivanju, ali su zaključili i kako su dobri odnosi između dvije gospodarske komore te potpis Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i zemalja Mercosura također bitni, jer bi to značajno olakšalo poslovanje između tvrtki.

Uz snažnu hrvatsku zajednicu, Hrvatskoj može biti prednost što se nalazi na sjecištu zapadne i jugoistočne Europe te bi mogla biti povoljna za argentinske izvoznike. Hrvatske luke u određenoj mjeri već koriste neki drugi južnoamerički izvoznici. Naravno i hrvatski turizam također ostavlja veliki prostor za moguće jačanje razmjene. Turističko tržište Južne Amerike s desecima milijuna pripadnika srednje klase još nije u fokusu hrvatskih turističkih zajednica i hotelijera za razliku od sjevernoameričkog ili azijskog tržišta.

Problem nije samo u hrvatskoj strani

Najveća prepreka većoj gospodarskoj suradnji u prošlosti su bili niska razina robnog izvoza Hrvatske, koncentriranost na mali broj tržišta, ali i nizak broj proizvoda koje je Hrvatska nudila svjetskom tržištu. nažalost velik dio problema je i u slaboj konkurentnosti Hrvatske. Problemi koje je Hrvatska imala u izvozu s drugim zemljama pojavljivali su se i u izvozu prema zemljama Južne Amerike, s tim da je u izvozu prema južnoameričkim državama bilo puno manje zastupljeno uobičajenih izvoznih proizvoda. Hrvatska u zemlje Južne Amerike uglavnom nije u većem broju izvozila proizvode poput naftnih prerađevina, drvnih proizvoda, namještaja i lijekova, što predstavlja inače hrvatske izvozne adute. Zato su u izvozu prema Argentini prevladavale folije od aluminijuma. Od Argentine smo najviše uvozili goveđu kožu, filete osliće i limun.

Problem nije predstavljala samo hrvatska strana, jer su zemlje Južne Amerike svako nekoliko prolazile kroz gospodarske, a često i političke turbulencije koje se očituju u padanju vlada, nestabilnosti, visokim inflacijama, a svima je poznata argentinska kriza zbog koje je ta zemlja više od desetljeća osjećala posljedice. Navedene zemlje (osim Čilea) ne stoje dobro na globalnim listama konkurentnosti, a znaju biti sklone i visokim iznosima carinskih tarifa itd.

Veća razmjena jača i utjecaj Hrvatske

Udio južnoameričkog tržišta u izvozu zemalja Europske unije po analizama Hrvatske gospodarske komore prosječno je čak devet puta viši nego što iznosi hrvatski udio (4,5 posto naspram 0,5 posto), što znači da postoji ogroman prostor za jačanje suradnje. HGK je u svojoj analizi također navela kako se nužno orijentirati na vojnu industriju, brodogradnju, farmaceutsku i kemijsku industriju koje bi mogle u značajnoj mjeri pojačati hrvatski izvoz, kao i naravno sudjelovanje na sajmovima u Južnoj Americi s posebnim osvrtom na sajam turizma u Buenos Airesu.

Iako bi eventualno povećanje gospodarske suradnje na razine izvoznog udjela Europske unije značilo razmjerno povećanje od stotinjak milijuna dolara za Hrvatsku godišnje, dodatno bi se pojačala i politička suradnja dvije zemlje, ali i suradnja s ostalim zemljama gdje postoje jake hrvatske zajednice, što bi iseljene Hrvate dodatno povezalo s matičnom zemljom. Jača gospodarska snaga i razmjena znači i jači diplomatski utjecaj koja bi Hrvatska imala u svijetu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.