Izvješće Eurostata: Hrvatska u svibnju ponovo među zemljama EU-a s najvećim padom prometa u maloprodaji

Sezonski i kalendarski prilagođen obujam prometa od trgovine na malo u Hrvatskoj u svibnju je na mjesečnoj razini smanjen za 4,4 posto, nakon 0,9-postotnog pada u travnju, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.

U travnju veći su pad prometa na mjesečnoj razini prema revidiranim podacima Eurostata zabilježile samo Grčka, za 3,8 posto, i Njemačka, za jedan posto.

U skupini zemalja s najizrazitijim padom prometa na mjesečnoj razini u svibnju nalaze se još Litva, s padom za tri posto, te Švedska, s 2,8 posto slabijim prometom u maloprodaji.

Najveći rast prometa na mjesečnoj razini bilježili su pak Portugal, za 1,5 posto, Španjolska, za 1,1 posto, te Belgija, za jedan posto.

Na razini EU-a sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u svibnju je pao za 0,4 posto prema travnju, kad je skliznuo za revidiranih 0,1 posto. Prvotna procjena za travanj pokazivala je pad od 0,3 posto.

U eurozoni je promet smanjen za 0,3 posto, nakon revidiranog 0,1-postotnog pada u travnju. Prvotna procjena za travanj pokazivala je pad od 0,4 posto.

U EU je najviše pao promet u maloprodaji motornih goriva, za 1,6 posto. Slijede proizvodi iz skupine hrane, pića i duhana, s 0,5 posto manjim prometom, te široka kategorija neprehrambenih proizvoda, s 0,3 posto nižim prometom.

I u eurozoni je najviše smanjen promet u maloprodaji motornih goriva, za 1,3 posto. Slijedi maloprodaja hrane, pića i duhana s padom prometa od 0,5 posto, te široka kategorija neprehrambenih proizvoda, u kojoj je promet smanjen za 0,1 posto.

U EU rast potrošnje najslabiji u ovoj godini

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji 28-člane EU u svibnju je porastao za 1,3 posto, najslabije u ovoj godini. U travnju je uvećan revidiranih 3,2 posto, dok je prvotna procjena pokazivala rast od 2,9 posto.

Eurozona je u svibnju na godišnjoj razini zabilježila rast prometa od 1,3 posto, nakon revidiranog 1,8-postotnog rasta u travnju. Prva procjena pokazivala je rast od 1,5 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođen obujam prometa od trgovine na malo u svibnju na godišnjoj razini pao za 1,4 posto, nakon što je u travnju porastao za 5,3 posto. To je prvi pad prometa u ovoj godini.

Time se Hrvatska svrstala u skupinu zemalja s najvećim padom prometa na godišnjoj razini, u društvu sa Slovačkom i Danskom gdje je promet pao za 2,6 odnosno 1,7 posto.

Među zemljama EU-a čijim su podacima raspolagali u Eurostatu najviše je na godišnjoj razini porastao promet u maloprodaji u Luksemburgu, za 7,4 posto, Irskoj, za sedam posto, te u Sloveniji za 5,6 posto.

Podaci europskog statističkog ureda pokazuju također da je u EU u svibnju najviše porastao promet u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 2,5 posto. Maloprodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda gotovo je stagnirala dok je promet na benzinskim stanicama pao za 0,9 posto.

I eurozona je bilježila najveći rast prometa od trgovine na malo u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 2,2 posto. Promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda ostao je nepromijenjen na godišnjoj razini, a smanjen je u maloprodaji motornih goriva, za 0,3 posto.