Izumiru li strukovna zanimanja u Hrvatskoj? Evo kakvi su trendovi prisutni među mladima

Hrvatski zavod za zapošljavanje zato svake godine izdaje Preporuku i popis prema županijama deficitarnih zanimanja, kao i onih za koja treba smanjiti upisne kvote.

Kakav trend pokazuju statistike o upisima u srednje škole posljednjih nekoliko godina, kojih zanimanja primjerice nedostaje u Zagrebu, a kojih u Splitu i Osijeku, kako potaknuti mlade na upis za obrtnička zanimanja samo su neka od pitanja na koja su za portal zapošljavanje.mimladi.hr odgovorili iz Hrvatske obrtničke komore.

Izumiru li strukovna zanimanja u Hrvatskoj?

Potrebe za strukovnim zanimanjima će uvijek biti jer su ona temelj vitalnog gospodarstva. Međutim, može se reći da strukovna zanimanja prolaze kroz proces značajne transformacije s obzirom na to da tržište rada i gospodarstvo prolaze kroz radikalne promjene, posebno u smislu sve snažnije digitalizacije, kao i nužne potrebe za prelaskom na zelene i održive gospodarske prakse i očuvanje okoliša.

Globalizacija i masovna industrijska proizvodnja ostavile su velik trag na tradicionalna obrtnička zanimanja poput galanterista, klobučara, zlatara, urara i sličnih zanimanja za koja se sve manje učenika obrazuje. Za takva zanimanja potrebno je uložiti dodatni trud u njihovoj promociji i prilagodbi novim okolnostima jer se na taj način čuva unikatnost i tradicija koju takva zanimanja čuvaju, posebno u smislu identiteta lokalnih zajednica. Strukovna zanimanja će uvijek imati svoje mjesto u društvu jer je potreba za njima uvijek velika i niti jedno društvo ne može funkcionirati bez strukovnih zanimanja kao što su građevinska zanimanja, osobne usluge, strojarstvo i elektrotehnika ili zanimanja iz područja turizma i ugostiteljstva.

Kojih zanimanja primjerice nedostaje u Zagrebu, a kojih u Splitu i Osijeku?

Već su dugi niz godina, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zanimanja u građevinskom sektoru (zidari, fasaderi, krovopokrivači, tesari, limari i slično) među onima kojih najviše nedostaje na tržištu rada i to je već dugogodišnji gorući problem bez obzira na to o kojem se dijelu Republike Hrvatske radi. Nadalje, uvijek postoji velika potražnja za zanimanjima iz sektora strojarstva (strojobravari i bravari, instalateri grijanja i klimatizacije), elektrotehnike i drvnog sektora (stolari) koja su također usko vezana dobrim dijelom uz potrebe građevinskog sektora. S obzirom na to da smo i turistička zemlja, zanimanja vezana za turizam i prehranu uvijek imaju svoje mjesto na tržištu rada i to posebno u priobalnim županijama.

Ipak, statistike o upisima u srednje škole pokazuju da mladi najviše upisuju obrtnička zanimanja iz područja osobnih usluga, turizma i ugostiteljstva te autostruke, strojarstva i elektrotehnike. Isto tako, tradicionalna obrtnička zanimanja, poput galanterista, klobučara, zlatara i sličnih, imaju sve manje učenika koji se obrazuju za zanimanje. Također, bitno je naglasiti da se za zanimanja u građevinskom sektoru, poput zidara, fasadera, tesara, krovopokrivača i limara upisuje, mali broj učenika, a kao što je rečeno građevinskom sektoru nedostaje velik broj radne snage te je svakako bitno raditi na popularizaciji navedenih zanimanja i poticati mlade da se odluče za neko od navedenih zanimanja.

Smatrate li da ipak za neka obrtnička zanimanja treba smanjiti upisne kvote? O kojim zanimanjima je riječ?

Statistike o upisima u srednje škole pokazuju da mladi najviše upisuju obrtnička zanimanja iz područja osobnih usluga, turizma i ugostiteljstva te autostruke, strojarstva i elektrotehnike. Navedeno se odražava i u Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje svake godine donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje te se najviše ističu zanimanja iz područja osobnih usluga, poput frizera i kozmetičara, koja bi trebala imati manje upisne kvote. Međutim, većina obrtničkih zanimanja je deficitarna i potreban je kontinuirani i partnerski rad na popularizaciji obrtničkih zanimanja i poticanju upisa u iste. Više detalja o preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je moguće pronaći ovdje.

Također, Hrvatska obrtnička komora je tijekom javnog savjetovanja o izmjenama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole predlagala izravan upis djece obrtnika u programe obrazovanja vezane za obrta istovjetne djelatnosti obrta kojim se bave njihovi roditelji ili skrbnici. Na taj način bi se omogućilo djeci da nastave obiteljsku tradiciju i osiguraju daljnji opstanak obiteljskih obrta, međutim prijedlog Hrvatske obrtničke komore nije usvojen.

Kakav trend pokazuju statistike o upisima u srednje škole posljednjih nekoliko godina?

U zadnjih nekoliko godina zabilježen je blagi porast upisanih učenika u obrazovne programe za vezane obrte. Školske godine 2021./2022. je tako u ove programe upisano 4373 učenika dok je 2019./2020. upisano 3936 učenika. Strukovno obrazovanje za vezane obrte dio je obrazovanja za koji Hrvatska obrtnička komora ima nadležnosti u skladu sa Zakonom o obrtu. Za bolje upisne rezultate zaslužan je kontinuirani rad na popularizaciji obrtničkih zanimanja od strane Hrvatske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, strukovnih škola i drugih dionika. Također, za veći broj upisanih učenika zaslužne su i stipendije i poticaji za naukovanje koje je iz europskih fondova osiguravalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Koliko se ove godine u Hrvatskoj upisalo primjerice zidara i fasadera ili limara?

Kao što smo već spomenuli, zanimanja iz građevinskog sektora izrazito su tražena na tržištu rada, no trendovi upisa ne prate trenutačnu potrebu. Na primjer, ove školske godine se u zanimanju zidar upisalo 26 učenika, dok se u zanimanjima fasader i limar upisalo po 10 učenika za svako zanimanje. Međutim, i u navedenim zanimanjima se pokazuje blagi trend rasta s obzirom na to da sve više roditelja i učenika uviđa da se od navedenih zanimanja može dobro živjeti. U svakom slučaju, potreba na tržištu rada Republike Hrvatske je puno veća i svakako je potrebno više učenika koji će se upisivati u navedena zanimanja, a Hrvatska obrtnička komora poduzima različite aktivnosti kako bi se podigla svijest o vrijednosti svih obrtničkih zanimanja i strukovnog obrazovanja općenito.

Kako biste ocijenili strukovno obrazovanje u Hrvatskoj?

Bitno je naglasiti da kvalitetno strukovno obrazovanje i naukovanje nije moguće bez suradnje i partnerstva svih relevantnih dionika u sustavu, a posebno bez dovoljnog broja mjesta za provedbu prakse u realnom radnom okruženju. Međutim, trenutačno se događaju brojne promjene na području strukovnog obrazovanja, što smatramo značajnim pozitivnim pomakom. Napokon se shvatilo da je kvalitetno strukovno obrazovanje blisko povezano s razvojem gospodarstva.

Budući da je hrvatsko gospodarstvo dugi niz godina upozoravalo da znanja, vještine i kompetencije koje producira obrazovni sustav ne udovoljavaju znanjima, vještinama i kompetencijama koje traži suvremeno tržište rada, krajnje je vrijeme da se krenulo s promjenama. Doneseni su važni strateški dokumenti: Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije, Program razvoja strukovnog obrazovanja, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, krenulo se u priču centara kompetentnosti, a od početka 2020. godine na snazi su i izmjene Zakona o obrtu koje dodatno doprinose kvaliteti strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja.

Nadalje, bitno je istaknuti da ukoliko ćemo i dalje deregulirati poduzetništvo do te mjere da za obavljanje gospodarskih djelatnosti nećemo tražiti uvjet struke i doživljavati obrazovanje kao administrativno opterećenje, a ne kao osiguranje kvalitete, strukovno obrazovanje bi moglo postati suvišno. Za razliku od nas, europske države s razvijenim gospodarstvom shvaćaju i naglašavaju važnost strukovne izobrazbe. Stoga, brojni europski dokumenti koji daju smjernice razvoja strukovnog obrazovanja u zemljama članicama, naglašavaju da su u društvu znanja strukovne vještine i kompetencije jednako važne kao i akademske.

Navedena nastojanja mogu se vidjeti u nastavku inicijativa Europske unije za potporu razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, posebno u novom financijskom razdoblju i okolnostima nastalim pandemijom bolesti Covid-19. Stoga je Europska komisija usvojila preporuku Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, društvenu pravednost i otpornost koja nastoji osigurati da strukovno obrazovanje i osposobljavanje osposobi radnu snagu sa vještinama koje će poslodavcima pomoći u oporavku od krize, kao i prijelazu na zelene i digitalne vještine.

Kako potaknuti mlade na upis za obrtnička zanimanja?

Važno je redovito isticati i ciljano promicati mogućnosti usvajanja vještina i kompetencija koja su potrebna tržištu rada te koristi koje će obrazovanje u traženim zanimanjima donijeti, poput lakše mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja što je posebno bitno u obrazovanju za obrtnička zanimanja. Isto tako, bitno je naglasiti da bi se povećanjem atraktivnosti i kvalitete obrtničkih zanimanja, kao i strukovnog obrazovanja u cjelini, povećalo i zadovoljstvo poslodavaca stečenim znanjima i vještinama mladih ljudi koji završavaju navedene programe. Bitno je raditi na općem podizanju svijesti o važnosti praktičnih vještina još u osnovnim školama u kojima bi do izražaja došle sposobnosti, vještine i interesi učenika te svijest o značaju svakog zanimanja pojedinačno, posebno kroz isticanje pozitivnih primjera uspješnih poduzetnika koji su svojim vještinama i znanjem osigurali dobru egzistenciju za sebe, svoje obitelji, svoje radnike i njihove obitelji.

Stoga, Hrvatska obrtnička komora sudjeluje kao partner na projektu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, usmjerenim na promociju poduzetništva gdje je jedna od aktivnosti promoviranje deficitarnih zanimanja i stvaranja svijesti o dugoročnim koristima upisa u strukovna zanimanja. Trenutačno je u tijeku online edukativna kampanja koja je osmišljena kao zamjenska aktivnost zbog nemogućnosti održavanja promotivnih aktivnosti na terenu, a cilj kampanje je pružiti učenicima osnovnih škola i njihovim roditeljima informacije o deficitarnim zanimanjima i mogućnostima upisa, kako bi lakše mogli donijeti odluke u vezi upisa u sljedećoj školskoj godini.

Postoje li stipendije za obrtnička zanimanja?

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja redovito je provodilo programe stipendiranja za deficitarna obrtnička zanimanja. Ministarstvo učenicima koji se obrazuju u sustavu vezanih obrta po jedinstvenom modelu obrazovanja dodjeljivalo je stipendije u okviru projekta „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“. Na taj način poticalo je upis učenika na obrazovanje u obrtničkim zanimanjima, što je izuzetno bitan oblik potpore. Osim povećanja interesa mladih za obrazovanje u deficitarnim obrtničkim zanimanjima, cilj ovakvih potpora je usvajanje ključnih vještina i kompetencija u deficitarnim obrtničkim zanimanjima i osiguranje kvalitetno obrazovanih kadrova koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu. Ministarstvo je važan partner u osiguranju potpore upisima u obrtnička zanimanja te i dalje nastoji naći načine na koje bi se osiguralo stipendiranje obrtničkih zanimanja od iduće školske godine.

Također, svi učenici koji pohađaju programe obrazovanja za obrtnička zanimanja u sustavu vezanih obrta imaju pravo na novčanu nagradu za rad u radionici, a koja se isplaćuje svaki mjesec u skladu s odredbama Ugovora o naukovanju. Nagrada se isplaćuje u prvoj godini naukovanja 10 %, u drugoj godini naukovanja 20 % te u trećoj godini naukovanja 25 % prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.