O PROBLEMIMA PODUZETNIŠTVA

Ivana Ninčević Lesandrić: Standard i kupovna moć građana ne povećava se odlukama o minimalnoj plaći

Autor

Marijan Opačak

Prije nego uputi u saborsku proceduru i javno savjetovanje Nacrt zakona o poduzetnicima početnicima i startup tvrtkama, Mostova saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić održat će 8. veljače u 14 sati u HUB385 radionicu na kojoj će ga predstaviti. 

06.02.2019. u 20:01
Ispiši članak

Na radionicu je pozvala i poduzetnike jer Ninčević Lesandrić prije nego što pusti zakon u proceduru želi čuti konstruktivne prijedloge ljudi koji znaju što znači biti poduzetnik i koji imaju ili su imali tvrtku. Novi nacrt zakona povod je zbog kojeg smo razgovarali s Ivanom Ninčević Lesandrić o njenom viđenju problema malih i mikro poduzetnika u Hrvatskoj.

"Ova Vlada ne potiče poduzetništvo, ubija svakog mikro i malog poduzetnika, a početnika šalje da tvrtku osnuje izvan RH! Upravo zato i vlada preveliki interes poduzetnika i onih koji to tek žele postati, za informacijama kako otvoriti svoje tvrtke izvan RH", odmah u startu nam je, energično 'po dalmatinski', rekla naša sugovornica. 

"Imam osjećaj kao da živimo u vremenu bez putovnica, interneta, razmjena iskustava, pozitivne prakse pa da ne vidimo što i kako druge države rade, na koji način potiču svoje poduzetnike, i da upravo mikro i mala poduzeća od ukupnog broja novootvorenih radnih mjesta u EU sudjeluju s 84 posto. Upravo ona prema kojima mi imamo najmanje sluha", smatra Ninčević Lesandrić. 

Na pitanje zbog čega Hrvatska zaostaje za svim zemljama Europske unije po svim mjerodavnim pokazateljima rekla je da je to zato što ne provodimo reforme. 

"Poslovati bilo kako u zemlji s ovakvom poreznom presijom i ovako tromim, glomaznim i neučinkovitim državnim aparatom ravno je čudu. Nije pitanje hoće li mikro i mali poduzetnik doći u poslovne poteškoće u Hrvatskoj, već kada će doći", rekla Ivana Ninčević Lesandrić.

Na komentar kako je Hrvatska usvojila akcijski plan administrativnog rasterećenja britko je odgovorila kako u 2018 godini imamo 547 parafiskalnih nameta, u 2008 godini imali smo ih 245 i upitala: "Je li o tom akcijskom planu pričamo?". 

Ako takvi i postoje, onda ova Vlada pokazuje svu svoju nemoć da se državne institucije, kojima upravljaju njihovi kadrovi, obračunaju s istima", rekla je Mostova zastupnica.

 

 

 

Zakon o doprinosima najbolje pokazuje nimalo prijateljski stav ove vlade prema mikro i malom poduzetništvu. Ministar financija uopće ne razumije kako funkcionira tržišna ekonomija i koje su njezine zakonitosti. 97.5% trgovačkih društava u RH otpada na mikro i malo poduzetništvo i sada ih sve treba kazniti zbog navodnih zlorabitelja. Ukoliko takvi i postoje, onda ova vlada pokazuje svu svoju nemoć da se državne institucije, kojima upravljaju njihovi kadrovi, obračunaju sa istima.

"Upravo sam na vašem portalu nedavno pročitala u jednom intervju takvu izjavu koja me kao poduzetnika i ekonomista prestravila da su sporne tvrtke koje nemaju zaposlenih. Takve tvrtke su sporne još samo onima koji ne razumiju vrijeme u kojem se nalazimo i onima koji sve čine da se bore za bolju - prošlost. Jer u EU-i  čak 59% subjekata malog gospodarstva posluje bez ijednog zaposlenog! U Češkoj, Nizozemskoj, Malti, Francuskoj, Belgiji i Poljskoj  bez zaposlenih je više od 70 posto takvih tvrtki. Takve tvrtke mogu biti sumnjive samo onima čiji se mentalni sklopovi nalaze u dalekoj prošlosti kad je u pitanju tržišna ekonomija".

Dodala je i kako činjenica da je 70 posto takvih tvrtki u blokadi dužoj od 120 dana zbog nepodmirenih obaveza nije uopće čudna. "Poslovati bilo kako u zemlji s ovakvom poreznom presijom i ovako tromim, glomaznim i neučinkovitim državnim aparatom ravno je čudu. Nije pitanje hoće li mikro i mali poduzetnik doći u poslovne poteškoće u Hrvatskoj, već kada će doći. Zato objave razno raznih lista srama iz Porezne uprave ne pokazuju da imamo posla s zlorabiteljima, već da ova država ima ozbiljan problem sa zakonodavnim okvirom, odnosom prema poduzetništvu i Poreznom upravom koja ne radi svoj posao", smatra naša sugovornica.

Osvrnula se i na poticaje za male tvrtke odnosno nepovratna sredstva s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od 55 tisuća kuna. 

"Ova Vlada nikako da shvati da je financijska pomoć kratkoročna, a zakonski okviri rasterećenog poslovanja dugoročni, i kao takvi imali bi i dugoročne, a ne kratkoročne pozitivne rezultate!", smatra Ninčević Lesandrić. 

Rekla nam je kako će osobno pozdraviti svako porezno rasterećenje. 

"Pa tako pozdravljam i ovih šest milijardi kuna kao i spuštanje PDV-a na određene prehrambene proizvode i lijekove. Kad bi još u HDZ-u htjeli, pa i s dvije godine zakašnjenja, provesti i Akcijski plan za reformu javne uprave pa samim time rasteretiti rashodovnu stranu proračuna, možda bi porezno rasterećenje moglo biti osjetno veće", napominje.

Ipak dodaje kako joj nije jasno zašto se u HDZ-u hvale suficitom proračuna nakon prvih šest mjeseci. "Bitan je rezultat na kraju godine. Tu pak dolazimo do deficita od 0,5 posto, jamstva za brodogradnju koja i dalje vise nad glavom, padom industrijske proizvodnje, strukturnim nedostatkom radne snage, egzodusom stanovništva…", kaže Ninčević Lesandrić.

"Nadalje, ministar financija je prilikom predstavljanja proračuna za 2018. godinu najavio, citiram: “…u 2019. godini planira se uravnoteženje proračuna, odnosno, nulti deficit, a suficit u 2020. i 2021”. Treba postaviti pitanje zašto se od ovoga odustalo jer su iz prijedloga za 2019., kao i projekcija za 2020. i 2021. godinu jasno vidljivi isključivo deficiti državnog proračuna – 4,2 milijarde kuna u 2019., 2.5 milijardi kuna u 2020. i 0,8 milijardi. kuna u 2021. godini", napominje. 

Na komentar da postoje prijedlozi da se stopa poreza na dohodak od 24 spusti na 14 posto naša sugovornica odgovara kako treba pozdraviti svaku inicijativu za smanjenje poreznog opterećenja.

"Međutim, kad je porez na dohodak u pitanju, imamo sljedeći problem - zbog osjetnog povećanja neoporezivog dijela dohotka zadnjih godina i zadržavanjem koeficijenata koji povećavaju isti, više od polovice zaposlenika uopće nije u poreznim škarama. Dakle, polovica zaposlenih u Hrvatskoj već sada ne plaća porez na dohodak", objašnjava, među ostalim, Ninčević Lesandrić za Direktno.

 

 

Govoreći o minimalnoj plaći ističe "kako je pojam minimalne plaće vrlo kompleksan i da sama činjenica što Hrvatska danas ima veću minimalnu plaću od Bugarske, Litve, Rumunjske, Latvije, Mađarske, Češke, Slovačke, Poljske i Estonije ne znači apsolutno ništa", kaže Ninčević Lesandrić i objašnjava: "Minimalna plaća je vezana uz prosjek plaće. U Hrvatskoj prosjek plaće raste zbog zakonske prisilile, a ne zbog zdravog rasta gospodarstva. Raste prosjek, zatim raste minimalna plaća jer je vezan uz prosjek, pa opet prosjek, pa minimalac i tako unedogled". 

Naša sugovornica podsjeća kako se povećanjem minimalne plaće odlukama opterećuju i poslodavci. 

"Prosjek stopa nezaposlenosti u državama bez minimalne plaće (Švedska, Danska, Austrija, Norveška, Švicarska) iznosi 4,52 posto, a prosjek plaća iznosi 3794 eura. Situacija u zemljama koje imaju minimalnu plaću (Francuska, Španjolska, Portugal, Grčka…) pokazuje prosjek nezaposlenosti od 12.3 posto, dok prosjek plaća iznosi 1509 eura. Iz ovoga je jasno vidljivo da se ne povećava standard i kupovna moć građana odlukama o minimalnoj plaći", objasnila je Ivana Ninčević Lesandrić za Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.