Iseljenici u Hrvatsku lani poslali rekordne 2,1 milijarde eura

Riječ je o transferima koji obuhvaćaju mirovine, radničke doznake, poklone, pomoći i ostale priljeve sličnog karaktera.

Prema podacima hrvatske središnje banke, radi se o rekordnom iznosu, koji kontinuirano raste. Novčani transferi dijaspore, službenim kanalima, veći su za 296 milijuna eura ili 16,05 posto u odnosu na dosad rekordnu 2016. godinu.

Potvrda je to značajne uloge i stare i nove iseljene Hrvatske u održavanju postojećeg životnog standarda u Hrvatskoj.

Kako je već ranije pisao portal Direktno, jasno je da novčane doznake iz inozemstva čine najznačajni izvor kapitala iz inozemstva za Hrvatsku. Dio hrvatskih državljana očito preživljava zahvaljujući potpori članova obitelji koji su napustili Hrvatsku ili osigurava kvalitetniji život uz vlastita primanja koja ostvaruju u Hrvatskoj.

Hrvatska se tako ubraja u države u kojima kontinuirano rastu novčani transferi vlastitih građana iz inozemstva. Transferi dijaspore čine čak 4,4 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda i bitno nadmašuju razinu izravnih stranih ulaganja i to ne samo u 2017. godini, nego ukupno od hrvatske nezavisnosti.

Novac pristigao od iseljeništva službenim kanalima veći je od lani evidentiranih izravnih stranih ulaganja, koja su premašila 1,84 milijarde eura, dok je ukupno gledano tek nešto manji od ukupno pristiglih stranih ulaganja.

Primjerice, od 2000. do 2017. transferi iseljeništva, službenim novčarskim kanalima, iznosili su 23,3 milijarde eura, dok su u istom razdoblju izravna strana ulaganja u Hrvatsku prema podacima Hrvatske narodne banke iznosila gotovo 29,3 milijardi eura.

Prema neslužbenim podacima Svjetske banke, od 1993. do kraja 2017. iseljenici su u Hrvatsku službenim kanalima transferirali 31,7 milijardi američkih dolara, dok su istodobno prema podacima Hrvatske narodne banke - usporedbe radi - izravna strana ulaganja u istom razdoblju iznosila ukupno 32,6 milijardi eura (oko 40 milijardi dolara).

Unatoč sve većem broju hrvatskih državljana koji odlaze u inozemstvo, a samo u 2016. prema podacima Državnog zavoda za statistiku otišlo je 36.436 građana, Hrvatska narodna banka ne vodi statistiku o strukturi novčanih transfera iseljenika u Hrvatsku, kao što nema niti podatke o zemljama uplate. Ti podaci, koliko nam je poznato, zasad nisu niti tema posebnih istraživanja, koja bi potvrdila jačinu veza iseljene i domovinske Hrvatske i pružila dodatne odgovore o strukturi tih transfera.

HNB: Nemamo podataka o priljevu po zemljama, niti ćemo ih imati

"Hrvatska narodna banka ne raspolaže podacima o prihodima i rashodima na računu  sekundarnog dohotka po zemljama te ih vjerojatno niti u budućnosti neće biti u mogućnosti proizvesti. Također, službeni podaci trenutno uključuju samo priljeve koji dolaze službenim financijskim kanalima. Podaci o uplatama fizičkih osoba iz inozemstva fizičkim osobama rezidentima građanima u Republici Hrvatskoj odnose se na radničke doznake, novčane pomoći i poklone, a uključuju još i primljene mirovine te druge transfere", pojasnila je za portal Direktno Dubravka Budak iz Direkcije za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke.

Prema jednom ranijem istraživanju koje se odnosi na 2016. godinu u strukturi novčanih transfera građanima u Hrvatsku najveći iznosi pristižu iz Srbije, Njemačke, Australije, Slovenije, SAD-a i Kanade.